Prugu su većinom gradili zarobljenici iz Prvog svjetskog rata, a bila je duga oko 44 kilometra. Širina kolosijeka iznosila je svega 0,60 metara. Kolosijek je krajem 1921. godine proširen na 0,76 metara, odnosno na širinu kolosijeka tadašnjih pruga u BiH.
Pruga Bosanska Rača – Bijeljina – Ugljevik imala je veliki privredni značaj, posebno zbog eksploatacije uglja iz ugljevičkog rudnika i ugljenokopa u Mezgraji. Prije izgradnje pruge ugalj je do potrošača u Bijeljini i drugim naseljenim mjestima dopreman volovskim i konjskim zapregama. Hroničari bilježe da je 1927. godine preko rijeke Save, od Bosanske do Sremske Rače, izgrađena dvoužetna žičara u dužini od 4.200 metara, čiji je kapacitet bio 60 tona uglja na čas. U to vrijeme je i počela veća isporuka uglja željeznicom, jer je željeznica bila glavni potrošač uglja iz ugljevičkog ugljenokopa. Ove požutjele fotografije i danas, stotinu godina kasnije, bude sjećanje na neka davna vremena kada se putnici i roba prevozili „ćirom“.
Pruga uzanog kolosijeka ukinuta je 1979. godine, dok je šinobuski saobraćaj na pruzi Bijeljina – Ruma prekinut u junu 2005. godine. Obrazloženje je bilo, nerentabilna pruga, nesigurna za saobraćaj. Odnedavno, Bijeljina nema ni staru željezničku stanicu, koja je srušena. Na toj lokaciji predviđena je izgradnja nove Autobuske stanice.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
