Od jednog dječačkog sna, ljubavi prema crtanju i vozovima, posla karikaturiste i propalog preduzetnika nastala je kompanija "Walt Disney". Iza tvornice mašte i snova stoji njen tvorac Valter Elias Dizni, koji je rođen na današnji dan, 5. decembra, prije 119 godina, a umro 15. decembra 1966. u Burbanku, u Kaliforniji.
Volt Dizni nije samo dao život jednom mišu nacrtavši dva kruga (za stomak i glavu) i još dva za uši, zatim i živote nekoliko pataka, jednom slonu nazvanom Dambo, sedam patuljaka i njihovoj Snježani, 101 dalmatincu i još mnogo veselih životinja, već je napravio imperiju kakva se ne pamti i koja je postala jedan od najvećih civilizacijskih simbola.
Kao beba, Dizni se s porodicom preselio na farmu blizu Marseline, malog grada u državi Misuri – i to će ga, prema nekim tvrdnjama, nadahnuti godinama kasnije da osmisli glavnu ulicu "Diznilenda". Zainteresovan za crtanje i slikanje, mali Volt prodao je prve crteže svojim komšijama kada je imao sedam godina.
Tifusna groznica prisilila je porodicu da se preseli u Kanzas Siti, gdje je Voltov otac radio kao dostavljač novina, uz pomoć svoja dva sina Roja i Volta. Sa petnaest godina Volt je počeo da radi kao dobavljač novina i prodavac bombona na željezničkoj stanici, a u školi je učestvovao kao karikaturista u novinama "The Village Voice", gdje se bavio i političkim pitanjima i fokusom na Prvi svjetski rat.
U ratu je i sam želeo da učestvuje pa je falsifikovao svoje godine da bi mogao da se prijavi kao dobrovoljac. Poslat je s vojskom u Evropu, gdje je bio vozač sanitetskih kola i nije učestvovao u borbama.
Diznijev san da postane umjetnik ponovo ga je odveo u Kanzas Siti, gdje je radio kao pripravnik u agenciji "Pesmen-Rubin Commercial Art Studio", gdje je upoznao Aba Ajverksa, američkog animatora i tehničara za specijalne efekte, koji će aktivno učestvovati u stvaranju Mikija Mausa. Njihovo prijateljstvo dovelo je do osnivanja kompanije "Iwerks-Disney Commercial Artists", ali san je trajao samo mjesec dana. Naime, Dizni je preferirao siguran posao, pa je prešao u "Kansas Siti Film", ali je ubijedio svoje nove šefove da zaposle i Ajverksa. Dvije godine kasnije Dizni je vjerovao da je stekao sva potrebna znanja za pokretanje novog projekta. Godine 1922. osnovao je kompaniju "Laugh-O-Gram Films".
Bankrot glavnog klijenta prisilio je Diznija da se preseli u Holivud 1923. godine. Nije imao sreće da nađe posao pa je sa svojim bratom Rojem osnovao "Disney Brothers Studio". Iako je imao glavni ugovor, to nije bilo dovoljno za pokrivanje troškova. Dizni je bio stalan čovjek i vrlo sposoban da postigne svoje ciljeve. Bio je i vješt u korištenju svih trikova koji su mu bili na raspolaganju kako bi se suočio s finansijskim teškoćama, što mu je i kasnije u životu bilo od velike pomoći. Sljedeće, 1924. godine uz prijatelja Aba Ajverksa Dizniju je bilo omogućeno da se bavi svojim strastima: kreiranjem likova, scenarijom i režijom.
Godine 1925. Dizni se oženio s Lilian Bounds, zaposlenom u studiju, s kojom je imao dvije kćerke, a kompanija je nakon selidbe preimenovana u "Walt Disney Studio", ali pretrpjela je neuspjeh kada je njen glavni klijent preuzeo prava za lik zec Osvald.
Tokom jednog putovanja u Njujork Dizni je zamislio svoju najpoznatiju kreaciju, koju je izvorno nazvao Mortimer, ali je na prijedlog supruge kasnije nazvao Miki Maus.
Autorstvo nad Mikijem Mausom odavno je predmet rasprave i postoje neki istraživači koji sugerišu da je tvorac najpoznatijeg miša bio Ab Ajverks.
Krajem četrdesetih godina prošlog vijeka američki milijarder i investitor Hauard Hjuz predložio je Dizniju beskamatni zajam od milion dolara u zamjenu za pomoć u filmskom sektoru. Tim novcem Dizni je pokrenuo 18 novih projekata, među kojima su "Pepeljuga", "Alisa u zemlji čuda" i "Petar Pan".
Direktor FBI-ja Edgar Huver pokušavao je da "regrutuje" Diznija kako bi postao agent i izvještavao o subverzivnim elementima u svijetu celuloida. Na kraju, 1940. godine Dizni je izgleda pristao na ovu "saradnju".
Karikaturista je takođe bio povezan i s Društvom nezavisnih producenata filmova i Udruženjem nezavisnih producenata i filmskih stvaralaca, koji su se protivili apsolutnoj dominaciji velikih holivudskih studija, u kojima su glumili i Orson Vels i Čarli Čaplin.
Iako iza jednog od najvećih tvoraca mašte stoje nezaboravni crtani filmovi namjenjeni djeci, bude blage i miroljubive prirode, Dizni je, međutim, upamćen kao rasista, antisemita i pobornik nejednakosti među polovima.
Njegovi crtači mogli su da budu isključivo muškarci, a žene su imale priliku da se bave samo bojenjem slika i obično bi dobijale otkaz kad bi navršile 30 godina.
Izvor. b92.net
