„U 2020. godini Teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica Bijeljina imala je ukupno 294 intervencije. Od toga je bilo 10 intervencija na privrednim objektima, 36 na stambenim objektima, na poljoprivrednim 17, požara na niskom rastinju 55, požar u šumama 5, požar na putničkim automobilima 35, na dimnjacima 35, kontejnerima 19, intervencije u saobraćajnim nezgodama 10, sapiranje puta poslije saobraćajnih nesreća 3, otvaranje vrata gdje se misli na tehničke intervencije (vrata, liftovi) 20 i ostale sitne intervencije 48“, rekao je za portal Dešavanja u Bijeljini starješina Mile Spasojević.
Ono što je najbitnije kada su u pitanju podaci Teritorijalne vatrogasne jedinice je da na svim intervencijama u prošloj godini nisu imali ni povrijeđenih ni poginulih vatrogasaca.
„Uništeno je nešto malo opreme, ali to je svakako potrošni materijal – crijeva, mlaznice i slično. Ljudstvo i vozila smo uspjeli da sačuvamo“, istakao je Spasojević.
Apel građanima
U zimskom periodu najveći broj požara je na dimnjacima, u zatvorenom prostoru u stanovima, kućama, kao i u kontejnerima.
„Preko sredstava informisanja stalno apelujemo građanima da u kontejnere, gdje se baca papir i zapaljivi materijal ne bacaju užareni pepeo zbog čega često dolazi do požara. Požar kao požar nije opasan, ali se ti kontejneri najčešće nalaze u blizini parkiranih automobila i ispod prozora stambenih zgrada. Neprijatan miris i dim ometa građane, a pored toga, požar iz kontejnera može se proširiti na automobile koji su parkirani u blizini“, objasnio je za portal Dešavanja u Bijeljini Spasojević.
Najčešći uzroci požara u stambenim objektima su neispravne električne instalacije i nepažnja. Požari na dimnjacima se javljaju zbog toga što se prije grejne sezone ne izvrši čišćenje dimovodnih kanala.
„Usred loženja, u dimnjacima se nakupi čađ i zbog toga dolazi do paljenja. Problem požara kod dimnjaka je što ih ne gasimo nego kontrolišemo. Ako dimnjak prolazi kroz kuću, ako je loše izgrađen, gašenjem može doći do pukotina i tada dim ili vatra izlaze u prostorije. Kada je požar sa vanjske strane, pratimo da varnice koje lete iz dimnjaka ne padnu negdje gdje bi mogle zapaliti nešto gorivo ili susjedne objekte“, istakao je Spasojević.
Teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica Bijeljina broji 62 zaposlena, od čega su 56 operativci. Pored toga, imaju 20 vatrogasaca zaposlenih u Janji koji, takođe, pripadaju TVSJ Bijeljina, što je, kako za portal Dešavanja u Bijeljini kaže starješina TVJ Mile Spasojević velika olakšica, jer oni pokrivaju 15 mjesnih zajednica i Janju.
„Grad Bijeljina se prostire na površini od 732 kvadratna metra, tako da je udaljenost do tih rubnih sela preko 30 kilometara od središta jedinica. Na svu sreću uspijevamo da stignemo koliko je to moguće“, rekao je Spasojević.
Za prvih 12 dana tekuće godine Teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica Bijeljina imala je 15 intervencija.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
