IZGRADNJA DRINSKOG NASIPA: Cilj da što manje građana bude nezadovoljno

Predstavnici Gradske uprave Grada Bijeljina, JU “Vode Srpske” i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS održali su danas u Bijeljini sastanak povodom nastavka aktivnosti na izgradnji drinskog nasipa.

Direktor JU „Vode Srpske“ Miroslav Milovanović rekao je da je današnji sastanak jedan u nizu koji treba da rezultiraju konačnim rješenjem, koje bi omogućilo da se krene u samu izgradnju drinskog nasipa.

“Suština i ovog sastanka, kao i prethodnih, koji su inicirani od RS i lokalne zajednice, je da se iznađe konačno rješenje, s obzirom da imamo dvije stvari koje su važne – opšti interes  lokalne zajednice i Vlade RS da se drinski nasip izgradi i već obezbijeđen dio sredstava kako bi se izgradnja pokrenula. Mi smo danas na zahtjev gradonačelnika i resornog ministarstva organizovali sastanak, a tu su ljudi koji su radili na projektovanju same trase. Mi smo od njih tražili da nam obrazlože i da vidimo koje korekcije možemo uraditi, koje su moguće u skladu sa strukom i zahtjevima”, rekao je Milovanović.

Milovanović je naglasio da je cilj da bude što manje nezadovoljnih, te da se sve radi kako bi se to i ostavrilo.

Miroslav Milovanović

Pomoćnik ministra u resoru vodoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Milan Gavrić izrazio je nadu da će Grad Bijeljina riješiti imovinske odnose kako bi počeli radovi.

Moguće korekcije nasipa?
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić podsjetio je na poplave koje su pogodile Bijeljinu 2010. i 2014. godine, istakavši da je u međuvremenu urađeno nekoliko značajnih projekata za grad, te da je nužno da se uradi i drinski nasip.

“Bijeljina je podložna poplavama. Imali smo katastrofalne poplave 2010. i 2014. godine. U međuvremenu, za ovih pet, šest godina uspjeli smo da uradimo nekoliko značajnih projekata – sanacija savskog nasipa i  odbrana od rijeke Save. Na samom smo kraju, kada je riječ o završetku sve četiri faze regulacije rijeke Janje. Ono što je posebno značajno je  da moramo završiti drinski nasip, koji praktično štiti Bijeljinu i Janju, kao i naselja niže od Janje”, rekao je Mićić.

Kada je riječ o drinskom nasipu, Mićić kaže da je sada, nakon više sastanaka, došlo do razmatranja nekoliko mogućih korekcija drinskog nasipa.

“Organizujemo već četvrti, peti sastanak sa ljudima koji su stručni za ovu oblast, kao i sa MZ i mještanima Janje, s ciljem da nađemo što bolje rješenje. Sad smo, na osnovu prijedloga nekih građana, došli do nekoliko mogućih korekcija drinskog nasipa u dijelu od ušća rijeke Janje, iz samog dijela naseljenog mjesta Janja, do vodozahvata, kanala koji ide kroz grad. Moramo da probamo da to riješimo”, rekao je Mićić.

Kada je riječ o eksproprijaciji, Mićić kaže da Grad Bijeljina ima na računu 600.000 KM za eksproprijaciju zemljišta.

“Mi smo se obavezali da ćemo izvršiti eksproprijaciju. U međuvremenu donijeli smo odluku, zajedno sa ljudima koji procjenjuju zemljište i sa Vladom RS, da plaćamo zemlju do 4 KM. Nadam se da ćemo danas definisati trasu i da će i to biti završeno i krenućemo u eksproprijaciju”, rekao je Mićić.

Građani poslali svoje prijedloge
Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Janja Azem Aletović  rekao je da je cilj današnjeg sastanka da se iznađe rješenje za dio trase drinskog nasipa, te da su određeni prijedlozi već  poslati ispred Savjeta.  

„Imamo prijedloge koje smo poslali ispred Savjeta Mjesne zajednice. Postoje prijedlozi građana čije su parcele na trasi drisnkog nasipa. Vidjećemo na sastanku koliko su naši prijedlozi uvaženi. To se odnosi na trasu od ušća rijeke Janje do kanala. Naši prijedlozi su bili da se produži parapetni zid, da se u jednom dijelu pored zida malo pomjeri  trasa drinskog nasipa, a kod kanala da se otkupi jedna parcela“, objasnio je Aletović.  

Aletović kaže da postoji svijest o značaju ovog projekta, ali da se ne može ići protiv volje građana i vlasnika parcela.

Azem Aletović

„Problem je što su parcele manje i više je vlasnika, a samim tim teže je doći do dogovora. Mi smo u svakom slučaju na strani naroda. Znamo da je ovaj projekat od velikog značaja za nas i da će donijeti dobrobit svima, ali ne možemo protiv volje građana i vlasnika tih parcela. U prvi mah, kako smo doznali, ima sedam do osam spornih parcela u ovom dijelu, koje se sijeku po pola, dok kod onih gdje će biti eksproprijacija samo u rubnim dijelovima, ljudi se slažu, ali pod uslovom pravične nadoknade“,  rekao je Aletović, koji je napomenuo da su ljudi u prvi mah negodovali povodm ovog pitanja.

„U prvi mah, bili ste svjedoci, ljudi su izrazili svoje negodovanje.  Ljudi jesu za nasip, da se zaštiti njihova imovina, ali da se iznađe rješenje koje će i oni moći da prihvate“, naglasio je Aletović.

Na pitanje da li se radi o političkom pitanju koje dvije godine zaustavlja radove, Aletović je istakao da nije predsjednik nijedne stranke, te da Mjesna zajednica ne vodi i ne koči ovaj projekat.

„Zašto političko pitanje? Koja politička stranka, ko to koči? Ja sma predsjednik Savjeta Mjesne zajednice. Nisam predsjednik bilo koje stranke ili institucije. Mjesna zajednica ne vodi projekat. Treba da postavimo stvari na pravo mjesto. U prvom redu, tu je Ministarstvo, pa „Vode RS“, pa Gradska uprava. Mjesna zajednica je posljedna na redu. Mi nismo ti koji kočimo. Mi hoćemo taj projekat, znamo za značaj ovog projekta, ali nismo ti koji po političkom osnovu žele da uhvate neku korist za sebe. Mi samo želimo da ovi ljudi imaju pravičnu nadoknadu  i da oni pristanu, jer oni su vlasnici tih parcela. Mjesna zajednica nije. Mi ćemo pomoći koliko možemo, ali na njima je da odluče“, naglasio je Aletović.  
 
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com