Praznik se vezuje za slavu krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Jovanu Krstitelju, koji je krstio Hrista u rijeci Jordanu.
Zimski Krstovdan slavi se uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike. U kalendaru SPC nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog krsta, na kojem je na Golgoti razapet Isus Hristos.
Odlazak u crkvu po svetu vodu, paljenje sveća za zdravlje i molitva, spadaju u obavezne radnje svakog vjernika na ovaj veliki praznik.
U hramovima se na Krstovdan služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, uz osveštanje vode. Vodica se se poslije osveštanja dijeli vjernicima i, prema običaju, radi zdravlja, čuva u kućama.
Na Krstovdan se drži strogi post, na vodi. To je običaj svakakog pravog vjernika u Srbiji koji poštuje pravilo – „Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.
U našem narodu ovaj praznik praćen je i običajima i vjerovanjima, koji se od davnina poštuju.
U crkvi se tog dana krst stavlja u vodu, i ako se voda smrzne očekuje se dolazak rodne godine, a ako se voda ne smrzne, vjeruje se da će godina biti oskudna.
Običaj je da se na Krstovdan osvešta bosiljak, biljka za koju se vjeruje da osnosi negativnu energiju.
Prema običajima, na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
