AGRO SAVJET: Tikve sudovnjače

Datum:

Share post:

Tikve sudovnjače, a najpoznatije su natega i vrg, danas rijetko ko gaji mada su nekada imala široku upotrebu u domaćinstvu. Domaćini su uz pomoć njihovih osušenih plodova izvlačili rakiju iz buradi, ili su u njima nosili vodu kada krenu u polje na rad. Strastveni ljubitelji duvana od ovih tikava su pravili lule, a jednu takvu, neobičnog oblika, koristio je i filmski Šerlok Holms.

Danas se tikve sudovnjače uglavnom mogu vidjeti u baštama hobista i ljubitelja starih zaboravljenih sorti. I to ne više od par biljaka, posađenih u gomilicu stajnjaka ili uz ogradu, jer ovim biljkama prilikom rasta treba oslonac, kako bi plodovi bili pravilnog oblika. Drugi narodi ih puno više cijene, pa se u pojedinim dijelovima Azije, Amerike, Afrike i zapadne Evrope od njih spremaju ukusna slana jela i slatkiši, a zbog ljekovitih svojstava se koriste i u narodnoj medicini.

Tikve sudovnjače (Lagenaria siceraria) ili suve tikve, srodnici su krastavaca i ostalih tikava i bundeva, a zbog otpornosti na niske temperature i razne bolesti često se koriste i kao podloga za kalemljenje lubenice i dinje. Mada su njihovi mladi plodovi ukusniji od plodova tikvice, kod nas se rijetko koriste u ishrani, već se beru tek kada su potpuno zreli, radi izrade predmeta za svakodnevnu upotrebu.

Veoma često ih koriste i likovni umjetnici koji se bave dekupaž tehnikom, jer se plodovi mogu oslikavati i ukrašavati. Čak i neoslikane, ove tikve imaju zanimljivu i dekorativnu formu, pa se ponekad gaje i kao ukrasno bilje u dvorištima.

Natega i vrg su dvije forme ove tikve koje se i danas koriste u domaćinstvima na selu, ali sve rjeđe. Natega ima donji prošireni dio i gornji koji je izdužen i tanak i koji može biti dug i preko dva metra. Vrg je manji, ima dva proširenja koja su povezana u cjelinu.

Vrg se koristio za zahvat i prenos vode, ali i kao muzički istrument, jer osušene sjemenke prave karakterističan zvuk unutar ploda. Natega se koristi za izvlačenje rakije iz bureta, ili se sjekla tako da dobije formu kutlače za supu i razne čorbe, kao i za vino, rakiju i vodu – objašnjava dr Ivana Petrović, biolog po struci, koordinatorka lokalne banke sjemena pri Ekološkom pokretu „Okvir života“ u Mionici.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: dobrojutro.co.rs

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

POVEZANE VIJESTI

Zašto i kome smeta KMF ’’Radnik MD SHOP’’ Bijeljina?

Saopštenje za javnost sa zvaničnog FB naloga KMF ’’Radnik MD SHOP’’ Bijeljina prenosimo u cjelosti Juče u Bijeljini pred...

BIJELJINA: Kuća Arsenovića u Donjem Crnjelovu puna djece, sloge i ljubavi (foto)

Iz semberskih sela, posljednjih godina, uglavnom se odlazilo, jer mladi ljudi bolju budućnost vide u gradovima ili u...

Još jedna crkva u Istanbulu postaje džamija

U Istanbulu će sutra za vjernike svečano biti otvorena džamija Karije, prvobitno Crkva Hrista Spasitelja, koja je do...

Danas je Međunarodni dan babica

Danas je Međunarodni dan babica, koji je, 1992. godine, ustanovila Internacionalna konfederacija babica. Grupa babica iz Evrope, uglavnom...