Predsjednik Okružnog privednog suda u Bijeljini Božana Gužvić, održala je konferenciju za medije na kojoj je prezentovala godišnji izvještaj rada Privrednog suda u Bijeljini.
Okružni privredni sud u Bijeljini, započeo je sa radom, kao novoosnovana pravosudna institucija prvog stepena, dana 1. maja 2010. godine shodno odredbi čl. 29 t. b) Zakona o sudovima Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske br. 37/2012), sa specijalnom stvarnom nadležnošću utvrđenom Zakonom o sudovima, koja nadležnost pokriva prostorno područje gradova Bijeljine i Zvornika, te opština Ugljevik, Lopare, Srebrenica i Bratunac i koja je utvrđena odredbom čl. 33 Zakona o sudovima Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske br. 37/12, 44/15, 39/16, 100/17).
“Proteklih, gotovo 14 godina rada ove pravosudne institucije, bio je prepun izazova kao posljedice rada suda po izuzetno složenim predmetima u oblasti privednih sporova i to stečajnih predmeta i parnica, posebno u vezi i proisteklih iz stečajeva i sve to u prostornim uslovima koji su nablaže rečeno neprimjereni jednoj pravosudnoj instituciji (skučene prostorije, bez sudnice, sud prepun ormara sa spisima i opreme gdje se jedva prolazilo kroz službeni prostor suda). Takođe, ova se pravosudna institucija konstantno od početka rada suočavala sa odsustvom pune popunjenosti sudijskih pozicija, što zbog odlaska u penziju sudija, suspenzije sudije, prelaska na dužnost u druge pravosudne institucije, smrti (u jednom periodu ovaj sud je od sistematizovanih šest sudijskih pozicija, od kojih je jedna predsjednika suda, postupao u predmetima sa troje sudija), ali uprkos tome, upornim radom po predmetima, 2023. godina okončana je sa, do sada, najboljim rezultatima rada koji se ogledaju u smanjenju broja neriješenih predmeta. Trenutno sudijsku dužnost obavlja pet sudija, od kojih je jedan
predsjednik suda, a u toku je konkurs za konanu popunu svih sudijskih pozicija”, rekla je Gužvić.
Kada je riječ o rezultatima rada suda, 2023. godinu ovaj je sud okončao sa 706 neriješenih predmeta, dok je na početku iste godine, broj takvih predmeta, bio 881.
“Ovdje treba imati u vidu da se broju neriješenih predmeta na dan 1. Januara 2023. godine, treba dodati i godišnji priliv predmeta, što znači da je i sa prilivom predmeta sud smanjio broj neriješenih predmeta. Da se kontinuitet broja neriješenih predmeta nastavlja, pokazuje februarski Izveštaj o radu suda u 2024. godini, koji na dan 29. Februara 2024 godine, pokazuje neriješeni broj predmeta, njih 571. Ono što bi eventualno moglo poremetiti ovaj trend smanjenja broja neriješenih predmeta, bila bi situacija naglog povećanja broja novozaprimljenih predmeta i to u vezi ili proistekih iz stečaja. Da podsjetim, posljedica otvaranja stečajnog postupka nad “Bobar bankom” a d. Bijeljina u stečaju, bila je više od 300 parnica proisteklih iz tog stečaja, gdje su se posebno u svojoj masovnosti izdvojile parnice po tužbama “Bobar banke” a.d. Bijeljina u stečaju, radi naplate potraživanja od bivših radnika te banke i radnika povezanih privrednih društava iz grupacije Bobar”, objasnila je Gužvić.
Kolektivna norma suda u 2023. godini iznosila je 128,84% i sve sudije su ostvarile procenat norme iznad 100%.
“Kada je riječ o kvalitetu rada suda u 2023. godini, isti je inosio 87,35 % i to je neka konstanta u odnosu na prethodne godine rada suda. Visoki sudski i tužilački savjet BiH, na svojoj je sjednici, održanoj dana 27. novembra 2018. godine, usvojio Uputstvo za izradu planova rješavanja predmeta u sudovima, koje je u primjeni od 01. januara 2019: godine i koje predstavlja novi način izrade planova za rješavanje neriješenih predmeta iz najstarijih starosnih kategorija po referatima. U planu rješavanja predmeta u sudu za 2023. godinu, sve do 13. novembra 2023 godine, bilo je ukupno uvršteno 477 neriješenih predmeta, sa procentom realizacije od 97,27%, što ovaj sud svrstava u sam vrh pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini po pitanju uspješnosti. Kako sud smanjuje broj neriješenih predmeta, tako je i trend broja predmeta u planovima rješavanja predmeta manji, te se time sud bliži rješavanju sporova u predvidivim, pa čak i optimalnim rokovima”, istakla je Gužvić.
Optimalni rok za postupanje u predmetima predstavlja standardni vremenski okvir za zakonito i efikasno rješavanje predmeta u sudu i propisan je zakonom za pojedine faze postupka, odnosno pojedine radnje tokom postupka u zavisnosti od vrste postupka i vrste predmeta i efektivno vrijeme koje je potrebno za izvodjenje potrebnih procesnih radnji za koje rokovi nisu propisani zakonom, a koje je određeno na iskustvenoj osnovi s obzirom na prirodu i sadržinu procesnih radnji.
“Predvidivi rok je realni vremenski okvir u kojem se može očekivati okončanje postupka u konkretnom predmetu, koji se računa od trenutka predaje inicijalnog akta sudu. Okružni privedni sud u Bijeljini je u 2023. godini bio otvoren za rješavanje što većeg broja privrednih sporova putem sudske nagodbe, no do toga nije doslo, jer je od ukupno 600 riješenih predmeta, svega njih 39 okončano sudskom nagodbom (6,5%), iako bi interes privrednih subjekata da svoje sporove rješavaju putem sudske nagodbe trebao da bude imperativan iz čisto ekonomskih razloga – tačnije da se izbjegnu dugotrajna paričenja koja iziskuju velike troškove postupka (troškovi punomoćnika advokata, troškovi sudskih taksi, troškovi vještačenja i sl.), kao i interes za efikasnim pravnim sistemom koji će dati svoj doprinos dobrom poslovnom okruženju. Očita je potreba za novim pristupom u rješavanju privrednih sudskih sporova, koji podrazumijeva, ne samo procesnu aktivnost suda da poziva privredne subjekte da spor riješe sudskom nagodbom, već i razvijanje svijesti kod poslovne zajednice o svim prednostima sporazumnog rješenja spora pred sudom”, objasnila je predjsednik Okružnog privrednog suda u Bijeljini.
Na kraju 2023. godine, ostalo je nezavršenih 19 predmeta stečajeva, što u odnosu na početak 2023. godine znači smanjenje neriješenih predmeta ove vrste za pet predmeta (na početku 2023. godine ostalo je neriješeno 23 predmeta, primljeno osam predmeta, te je tako u toku te godine u radu bio 31 predmet stečaja). Najstariji stečajni predmet u radu suda jeste stečaj koji se vodi nad Zemljoradničkom zadrugom Bratunac, koji je iniciran 2010 godine, a razlog ovako dugog vođenja ovog stečaja jesu neriješeni imovinsko pravni odnosi na nekretninama (u vezi stvarnih prava na nekretninama) u Opštini Bratunac u vezi čega su vođeni i vode se i sudski i upravni sporovi. Drugi najstariji predmet stečaja jeste stečaj koji se vodi nad Zemljoradničkom zadrugom „Dojčin Lukić“ Lopare, koji je iniciran 2011. godine i neriješen takođe zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa na nekretninama u Opštini Lopare u vezi čega su vođeni i sudski i upravni sporovi”, zaključila je Gužvić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
