Žiko Bakajlić iz semberskog sela Gornja Čađavica svinjarstvom se bavi više od dvije decenije, ali ono po čemu se ovaj ugledni domaćin razlikuje od drugih je što, iako slijep, skoro sve poslove na farmi obavlja sam.
Žiki Bakajliću (53) dijabetes je dijagnastikovan kao 15-ogodišnjaku. Bolest se iskomplikovala, pa je prije desetak godina ostao bez vida. Uprkos zdravstvenom problemu, farmer, koji je završio Poljoprivredni fakultet u Beogradu, opredijelio se za ovu proizvodnju.
Danas je vlasnik farme svinja sa više od stotinu krmača. Žiko je u Republici Srpskoj postao prepoznatljiv po uzgoju svinja koje imaju odličan genetski potencijal i koje se nalaze na farmama širom Srpske.
Foto: Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija
Proizvodi prasiće za komercijalnu prodaju, ali i priplodni materijal koji koriste druge farme.
Domaćin kaže da drži samo kvalitetne rase.
– Gajim četiri rase: jorkšir, landras, durok i pijetren. Priplodni materijal preuzimaju neke farme, manjeg ili sličnog kapaciteta, radi korekcije i popravke u svojim zapatima. Nastojim da popravim prirast, kvalitet mesa, mesnost, ukus mesa – kaže farmer.
Bakajlić kaže da se u organizaciju posla povremeno uključuju i pomažu mu prijatelji i komšije. Iako slijep, danonoćno radi na unapređenju proizvodnje.
– Rukovođenje, organizaciju posla, pa i dobar dio osmišljavanja programa održavanja zdravlja i kvalitetne ishrane životinja, sprovodim ja. Primjenjujem znanje, struku, a pomažu mi savjeti stručnjaka i ljudi iz profesije iz cijelog regiona, pa čak i Evrope – kaže Bakajlić.
Za sada nema namjeru da proširuje farmu, ali namjerava da poboljša smještajne kapacitete kako bi svojim životinjama omogućio što bolje uslove.
Svakodnevno radi na poboljšanju genetskog potencijala grla, jer u tome vidi perspektivu u ovoj proizvodnji.
Semberski farmer Žiko Bakajlić, koji uprkos zdravstvenom problemu uspješno vodi ovu farmu, može da posluži kao primjer drugim proizvođačima i u RS i u BiH i šire, ocijenio je i resorni ministar Boris Pašalić tokom posjete njegovoj farmi u Donjoj Čađavici.
– Proizvođači bi trebalo da idu u smjeru proizvodnje i prodaje kvalitetne priplodne stoke, jer im se prije svega nudi mogućnost veće zarade. Ono što je prioritet u narednom periodu jeste održavanje trenutnog kvaliteta genetskog potencijala životinja i, po mogućnosti, podizanja na još viši nivo – naglasio je Pašalić.
U Udruženju uzgajivača svinja RS podsjećaju da se tovom svinja u Srpskoj ozbiljnije bavi 60 farmera. Godišnje se proizvede oko 50.000 tovljenika.
Uzgajivači se godinama suočavaju s problemom kvalitetnog genetskog potencijala, kaže predsjednik ovog Udruženja Slobodan Petrić.
– Uputićemo resornom ministarstvu inicijativu za formiranje reprocentra u kojima bi se uzgajala kvalitetna rasna grla za potrebe domaćih farmi. Proizvodnjom vlastitog i kvalitetnog priplodnog materijala će se značajno unaprijediti stočarska proizvodnja, povećati konkurentnost domaćeg stočarstva i produktivnost proizvodnje, a proizvođači približili standardima EU – istakao je Petrić.
Za svinjogojstvo 900.000 KM
Resorno ministarstvo za subvenciju za proizvodnju priplodnih krmača i nazimica izdvaja 70 maraka po grlu, odnosno oko 900.000 maraka godišnje.
Stočari imaju podršku i u regresiranom gorivu, nabavci opreme i mehanizacije.
Izvor: srpskainfo.com
