„ Ovo je šesta i sedma knjiga sage o Zlatonosovićima. Šesta knjiga „Put u nedogled“ govori o osnivanju manastira na Kosovu i Metohiji i o njihovim ktitorima. Koliko znam, u romanesknoj literaturi taj dio naše istorije nije opisivan. S obzirom na sve ono što nam se danas dešava u vezi sa Kosovom, vrijedno je podsjetiti se kako su zidani Visoki Dečana, Bogorodica Ljeviška, Gračanica i svi drugi nama dobro poznati manastiri. Pronašla sam literaturu koja govori o tome koja su sela direktno, kao metoh, pripadala pojedinim manastirima, što je još od Stefana Nemanje bilo navedeno u raznim poveljama“, kaže Ljiljana Lukić, naglašavajući da doktor Nikolo, junak njenih romana putuje do Studenice, Žiče i Mileševe.
„ U „Hilandarskom tipiku“ navedeno je i to da su u srednjem vijeku postojali stručnjaci koji su se bavili tzv. trepanacijom, otvaranjem lobanje. Pronađeni su i instrumenti uz čiju se pomoć to izvodilo. Mi, pisci, puno toga i izmaštamo, otkrivamo neke nove ljudske vrline i mogućnosti. U romanu „Biser na dnu mora“ moji junaci putuju i na Zapad i na Istok, tako da možete saznati puno toga i o „Putu svile“. U mojim romanima je dominantna ta „srpska opcija“. Posljednji Zlatonosović, knez Vukašin, gine od ubica koje je poslao kralj Stjepan Drugi Tvrtko Kotromanić. Vukašin je bio za „srpsku opciju“ i za Đurađa Brankovića. Roman se završava dolaskom Jerine, istorijski negativne ličnosti, u narodu prozvane „Prokleta Jerina“, koja je potpomogla Vukašinovo smaknuće. Đurađ Branković nije bio u sve to upućen, jer je njegova žena puno toga radila mimo njegovog znanja. I dan danas, u Zvorniku se pominje Đurđeva tvrđava. Time se moj roman završava. Prije toga su živjeli Zlatonosovići i u sedam romana detaljno sam opisala njihov život“, rekla je za portal Dešavanja u Bijeljini Ljiljana Lukić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
