Stručni saradnik za stočarstvo u resornom ministarstvu Saša Dragičević rekao je da je danas bilo riječi o u zazimljavanju pčelinjih duštava, izimljavanju i proljetnom razvoju pčelinjih društava, sa akcentom na pripremu za glavnu pčelinju pašu.
„Prošle godine su bile loše, ali se nadamo da će u ovoj biti više lijepog vremena, da će pčele iskoristiti te prilike, a sa našim pčelarima smo ponovili koje su to glavne aktivnosti na koje treba obratiti pažnju kada je u pitanju izimljavanje, kontrola trenutnog stanja u košnicama kao i priprema pčelinjih društava za glavnu pašu-bagrem“, rekao je Dragičević novinarima.
On je naglasio da pčelari u ovom periodu moraju da znaju stanje u košnicama, količinu rezerve, zaliha hrane, prisustvo matice i da iskoriste prve lijepe dane kako bi se utvrdilo čime se u košnicama raspolaže.
„Kako proljeće bude dolazilo, počećemo sa ozbiljnijim prvim pregledima, sa prehranjivanjem pčelinjih društava, proširivanjem legla za maticu i stvaranjem jakih zajednica kako bi do kraja aprila mogli da uđemo spremni za bagrem koji u ovim krajevima dolazi prilično rano, već između 1. i 6. maja“, rekao je Dragičević.
On je naveo da trenutno stanje i vremenske prilike nisu išle na ruku pčelarima, ne samo u prošloj godini, nego i pretprošloj.
„Prošlu godinu okarakterisao je slab unos meda, dugotrajan period sa učestalim padavinama, izostanak bagrema, izostanak livadske paše, manji broj pčela u košnicama, i, nažalost, povećan broj prisustva varoe kao jednog od vodećih problema kada je u pitanju zdravlje pčela“, rekao je Dragičević.
Govoreći o podsticajima u pčelarstvu, on je naglasio da resorno ministarstvo putem Pravilnika o novčanim subvencijama u poljoprivredi, svake godine subvencioniše udruženja pčelara, odnosno ona udruženja ili pčelare koji posjeduju veći broj pčelinjih društava, a minimum je 50 društava koja su upisana u evidenciju pčelara i pčelinjaka Republike Srpske.
Dragičević kaže da Srpska ima veliki potencijal u pčelarstvu, ali da sada u prilog ne idu klimatske promjene.
„Međutim, pčelari se moraju dovijati tako da se bave seljenjem pčelinjaka na pčelinju pašu, da približe pčele hrani ili da zasijavaju medonosno bilje koje bi bilo korisno jer bi se približilo košnicama“, rekao je Dragičević.
On je naveo da je tri dana boravio na području Semberije i Majevice i razgovarao sa pčelarima, te da je fasciniran radom njihovih udruženja i velikim brojem članova.
Načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina Stevo Trivković rekao je da Gradska uprava i Odjeljenje zajedno sa resornim ministarstvom učestvuju u ovim predavanjima.
„Pčelarstvo je jako važno ne samo za našu zajednicu, nego i za cijelu Republiku Srpsku. Proizvodnja u na području Bijeljine je izuzetno dobra i naš interes je da ih podržimo. Planiramo da pčelarima damo podršku, a u ovom momentu tačan iznos podsticaja nije poznat, ali ići će sigurno iz Agrarnog budžeta grada“, dodao je Trivković.
On je naveo da se sa pčelarima održavaju redovni sastanci, a da će na predstojećem biti definisana visina podrške za pčelare iz gradskog budžeta.
U organizaciji predavanja za pčelare, osim resornog ministarstva i gradskog Odjeljenja za poljoprivredu, učestvuju i Udruženje pčelara opština Lopare, Ugljevik i Bijeljina, Savez udruženja pčelara Republike Srpske i predstavnici opština Lopare, Ugljevik i grada Bijeljina.
Predavanje je održano u Centru za kulturu „Semberija“ u Bijeljini.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srna.rs
