Gradska uprava Grada Bijeljina danas je obilježila Međunarodni dan prijevremeno rođene djece, koji je prvi put u svijetu obilježen 17. novembra 2009. godine.
Još tada, ljubičasta boja postala je simbol za obilježavanje ovog dana i predstavlja osjetljivost i izuzetnost, a Grad Bijeljina današnji događaj uveselio je ljubičastim bojama.
Budući da se rađaju nezreli, ovoj djeci je, da bi preživjela, neophodna podrška specifičnih medicinskih uređaja i velika stručnost i posvećenost visokoobrazovanih medicinskih radnika. Prijevremeno rođenom djecom se smatraju sva djeca rođena prije 37. sedmice trudnoće. Stopa smrtnosti beba rođenih prije 37. sedmice je pala i u konstantnom je padu.
Ljubica Mlađenović, ispred Odjeljenja za društvene djelatnosti, istakla je da još uvijek postoji mnogo stigmi i predrasuda, kada je riječ o prijevremenoj djeci, ali će u zajedničkoj borbi sa roditeljima, pokušati da pobiju stigme i predrasude.
Dr Sanja Tanacković-Stanković, profesor stručnih predmeta u Poljoprivrednoj i medicinskoj školi, danas je prisustvovala događaju sa grupom učenika kako bi poslušali sa kakvim izazovima se susreću roditelji prijevremeno rođene djece.
„Prevremeno rađanje ne mora da bude toliko traumatično i praćeno posljedicama. Mi u svojoj školi imamo prevremeno rođene trojke koje normalno funkcionišu, završavaju sa odličnim uspehom svoje obrazovanje i sa nekim minimalnim oštećenjima koja su bila sklona korekciji, kao što je oštećenje vida. Na predmetu „Pedijatrija“ stalno skrećemo pažnju da je potrebna dodatna edukacija za čuvanje i negu dece koja su prevremeno rođena iz razloga što su to organizmi kod kojih embrionalni razvoj najčešće nije u potpunosti završen, kod kojih se javljaju različiti vidovi oštećenja, koji su u svojim prvim danima života izloženi i podvrgnuti raznim vidovima dijagnostike i različitim vidovima potpore“, rekla je dr Tanacković-Stanković.
Jedan od najčešćih problema sa kojima se susreću prijevremeno rođene bebe i nešto što najkasnije sazreva jesu pluća, što dovodi do limitirane ishrane svih ostalih tkiva i organa. Često se javljaju problemi sa bubrezima, prijevremeno rođena djeca sklona su moždanim krvarenjima, problemima u motorici, senzibilitetu, kognitivnoj sferi…
Sve zavisi od stepena nedonešenosti, odnosno, da li je neko novorođenče rođeno u 30-oj, 35-oj ili 28-oj sedmici. Svaki dan u utrobi majke je značajan.
Jedno od 10 djece je prevremeno rođeno
Tatjana Terzić, majka prijevremeno rođenih blizanaca, koji sada imaju 16 mjeseci i prate svoje vršnjake u svemu, odnosno, nema nikakvih kašnjenja u razvoju, prenijela je svoje iskustvo.
„Malo ljudi zna da se svaka deseta beba u prosjeku rodi prije vremena, ali nisu svjesni šta to „prijevremeno rođenje“ znači. U jednom smjeru, dijete može da se oporavi potpuno, da nastavi svoj život, ali može da ima i trajne posljedice. Međutim, to ne znači da je to neka tragična dijagnoza. Ti ljudi kasnije većinom postanu funkcionalni članovi društva, imaju svoje porodice, poslove i voljela bih da skrenu pažnju na obavještenost o prijevremenom rođenju ali i da se shvati da to nije toliko velika katastrofa“, objasnila je hrabra majka koja se uz mnogo truda izborila za svoje mališane.
Kako je istakla, jako je važno da roditelji na svom putu borbe, imaju podršku okoline i društva. Takođe je važna i sistemska podrška, u smislu da su ljudi svjesni svojih prava, da mogu da ih ostvare, da se obezbjedi veća vidljivost prijevremeno rođene djece, ali i da se spriječi diskriminacija.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
