Mapu rasprostranjenosti i osobenosti srpskog slavskog običaja napravio je student četvrte godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dušan Dačić. Od Ankoridža do Vladivostoka, svugde gde ima Srba, slavi se i krsna slava.
Kako je Dušan naveo na mapi, riječ je o jednom od tri običaja u Srba na UNESKO listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa, pored igranja kola i pjevanja uz gusle. Tako se navodi da je u Hrvatskoj 1991. godine živjelo 581.663 Srba, dok je 2011. godine taj broj 186.633, od tog broja dvije trećine govori hrvatskim jezikom.
Hrvatska sela na Makarskoj rivijeri čiji žitelji slave slavu: Zaostrog, Drvenik, Podaca, Brist, Gradac, Baćina, Živogošće, Igrane, Podgora, Drašnice. Vrgorac, Kokorić, Sriduša, Klenak, Kozica, Zavojane, Ravča, Dragljane, Banja, Kotezi. Do 10. veka se u Dubrovniku slavio Srđevdan.
U dijelu BiH koji danas pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, 1991. godine živjelo je pola miliona Srba, a danas ih je deset puta manje. Najčešće slave u Bosni na kraju 19. vijeka bile su Đurđevdan, Nikoljdan, Jovanjdan, Stefanjdan i Aranđelovdan.
U rumunskom dijelu Banata Srbi su činili znatan dio stanovništva, danas, njihov broj je zanemarljiv. Najčešće slave među Vlasima su Mitrovdan, Nikoljdan i Aranđelovdan.
Slavski običaji su skoro u potpunosti potisnuti u zapadnoj Bugarskoj do Prvog svjetskog rata. Zamjena je bio do tada nepoznati praznik imendan. Slava se do nedavno održala u selima oko Vidina. Bugari u caribrodskim selima nemaju krsnu slavu, slave samo seosku slavu.
Slavarska albanska katolička plemena: Grude, Hoti, Klimenti, Kastrati, Škrelje, Šalje, Beriše, Dušmani, Šoši, Toplana, Mazreku, Kiri, Plani, Merturi i Nikaj. Pokrovna slava svih plemena je Nikoljdan.
Mnogi muslimani raške oblasti obilježavaju slavu pored islamskih praznika.
U staroj Srbiji i Makedoniji, slava ima i stare nazive, u Metohiji, Kosovu, Skopskoj Crnoj Gori, Kolašinu, Ohridu je slava i sveti. Povardarje, Šopi zovu je služba, sluga, den i velikden; Skopska dolina, Mijaci i Polog – sveden i slava. Na ovim područjima najbrojnija slava je Nikoljdan.
Kako navodi Dušan Dačić, delovanjem bugarske egzarhije i grčkih fanariota u 19. i početkom 20. vijeka, slava biva dijelom potisnuta odnosno zamijenjena imendanom i u dijelovima vardarske i bjelomorske Makedonije.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: telegraf.rs
