Posadili dva miliona stabala i oživjeli čitav ekosistem

Datum:

Share post:

​Proslavljeni brazilski fotograf Sabastiao Salgado i njegova supruga Lelia Deluiz Vanik nisu mogli da se pomire sa dijelom Atlantske šume koji je bio ogoljen sječom. Odlučili su da pokažu šta mala grupa ljudi može da postigne, a 20 godina kasnije imaju čime da se pohvale.

 

Tokom čitave svoje istorije čovjek je krčio šume u potrazi za prostorom za svoja naselja i poljoprivredu ili kao materijalom za industriju. Proteklih nekoliko decenija ta praksa je posebno izražena, a neka područja, poznata po ogromnim zelenim prostranstvima, poput Atlantske šume, koja se prostire južnom obalom Brazila, posebno su pogođena, prenosi RTS.

Sabastiao Salgado je svjetski poznati fotograf, koji je osvojio praktično svako priznanje, devedesetih godina se iznuren vratio u svoj rodni Brazil nakon izuzetno napornog boravka u Africi i fotografisanja užasa genocida u Ruandi.

TESTNA REKLAMA

Međutim, ono što je zatekao duboko ga je pogodilo. Velika područja Atlantske šume bila su ogoljena i pusta. Danas je više od 85 odsto nekada vitalne prašume uništeno krčenjem. Ipak, odlučio je sa svojom suprugom da spasi barem dio nekada grandiozne prašume.

"Zemlja je bila bolesna. Sve je bilo uništeno. Tek oko 0,5 odsto površine je bilo pod šumom. Tada je moja žena predložila da ponovo posadimo šumu. Poslije mnogo godina, naš napor je urodio plodom, životinje su počele da se vraćaju. Kako se šuma ponovo rađala i mi smo se preporodili zajedno sa njom", rekao je Salgado za Gardijan prije nekoliko godina.

Sebastiao i Lelia osnovali su "Instituto Terra", malu organizaciju koja je do sada posadila četiri miliona mladica, potpuno obnovivši i proširivši nekadašnju šumu.

"Postoji jedno jedino biće koje može da pretvori ugljen-dioksid u kiseonik, a to su drveća. Moramo da ponovo posadimo šume. Sa njima će se vratiti i životinje", ističe Salgado.

Prema njegovim riječima, kod pošumljavanja se mora praziti da se na svakom području sade domaće sorte. Nakon veoma pažljivog biranja i sadnje autohtonih vrsti, čitavo područje je oživjelo nevjerovatno brzo u narednih dvije decenije.

Nekadašnju smrtnu tišinu zamijenila je kakofonija zvukova ptica, insekata i drugih životinja.

Sve u svemu, 172 vrste ptica, 33 vrste sisara, 15 vrsta gmizavaca, 15 vrsta vodozemaca i 293 vrste biljaka ponovo čine bogat ekosistem.

 

 

Izvor: nezavisne.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

spot_img

POVEZANE VIJESTI

GRADONAČELNIK Bijeljine ODBIO da se pozdravi sa ministrom Pašalićem u rodnom Crnjelovu (foto, video)

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Boris Pašalić, zajedno sa ministrom komunikacija i transporta BiH, Vojinom Mitrovićem i...

Premijer Srpske pozitivan na korona virus

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković pozitivan je na virus korona (SARS-CoV-2). Premijer Višković ima blage simptome virusa i...

Donijeta odluka o usvajanju i provođenju Plana integriteta u Osnovnom sudu u Bijeljini

Na osnovu Smjernica za izradu i provođenje plana integriteta u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, koje je usvojio...

Večeras Pantelinsko duhovno veče u Bijeljini

U okviru tradicionalne manifestacije Pantelinski dani, u ponedeljak 8. avgusta, u 20 časova, u velikoj sali Centra za...