MLADEN IVANIĆ: Smanjiti budžet BiH i višak dati entitetima

Datum:

Share post:

Ako imamo neku dobru stvar u BiH onda je to stabilna valuta. Samo zamislite šta bi se desilo u BiH u ovim uslovima kada bi se pojavila visoka inflacija. Zbog toga sam protiv narušavanja pravila valutnog odbora.

To u pisanom intervjuu za Srpskainfo kaže dr ekonomskih nauka Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik PDP, odgovarajući na pitanje da li postoji zakonit način na koji bi Centralna banka BiH u ovom trenutku mogla da pomogne privredi i javnom sektoru, u svjetlu političkih pritisaka na banku da reaguje.

-Svi prijedlozi koji su se do sada čuli svode se na zahtjev za korištenjem deviznih rezervi odnosno nekim oblikom dodatne emisije novca, usmjerenim ka budžetima, što bi kod nas neminovno dovelo do inflacije. Poređenje sa SAD ili EU je više pokazatelj političke arogancije onoga ko se na to poziva, nego elementarnog ekonomskog znanja. To su velike ekonomije koje, i kada koriste monetarnu politiku, nikad nisu dovele do ugrožavanja stabilnosti valuta, niti do nekontrolisane inflacije, što bi se kod nas desilo – kaže Ivanić.

Kako bi u ovoj situaciji trebalo da izgleda budžet institucija BiH? Predsjedništvo BiH je vratilo prijedlog budžeta za 2020. Savjetu ministara i zatražilo da predloži novi.

Budžet BiH, po Ustavu, nema nikakve instrumente podrške privredi. Zbog toga unutar njega ne može biti preraspodjele, već se on mora smanjiti i višak koji se oslobodi prepustiti entitetima koji su odgovorni za podršku privredi. Ovogodišnji budžet BiH mora obuhvatiti samo isplate plata i najnužnije troškove rada institucija, a sve investicije ili drugi troškovi iznad minimalnih se moraju potpuno eliminisati.

TESTNA REKLAMA
 

Kako biste ukratko ocijenili ekonomske poteze koje najavljuju ili koje su povukle vlasti u BiH u cilju pomoći privredi i radnicima pogođenim posljedicama pandemije?

Sve što smo do sada čuli je prilično načelno i svodi se na obećanja. Vidljivo je da su banke spremne na neku vrstu reprograma ili moratorijuma na isplate kredita, ali je očito da na to neće moći računati niti sva preduzeća, a još manje svi građani. Banke su tu odluku donijele vođene vlastitim interesima, a ne zbog mjera Vlade. Odluka o odgađanju plaćanja poreza na dobit preduzećima je simbolična i može imati pozitivan efekat samo na likvidnost.

Ako sam dobro razumio, jer još nije krenulo praktično provođenje bilo kakvih mjera, pa sve ostaje na obećanjima i nagađanjima, Vlada će ugroženim privrednim subjektima za mart isplatiti poreze i doprinose na plate u visini od oko 18 miliona maraka, a tek za april se najavljuje isplata minimalnog ličnog dohotka od 520 KM za zaposlene koji nisu radili zbog odluka Vlade. Ostaje nejasno zašto već nisu počele ove isplate kada je već druga sedmica aprila. Moguće je da se ni ovo obećanje ne ispuni, pogotovo ako bi se oštre mjere tokom aprila olabavile.

Koliko se Vlada neozbiljno bavi ovom temom najbolje pokazuje učešće ekonomske podrške preduzećima u ukupnom budžetu. Podsjetiću da su prihodi budžeta RS za ovu godinu planirani na tri milijarde KM, mjesecno u prosjeku 250 miliona, a za mart sva podrška privredi se svela na pomenutih 18 miliona KM, što je oko sedam odsto mjesečnih rashoda.

Koju ekonomsku mjeru u Republici Srpskoj smatrate ključnom, onom koja bi najviše mogla da pomogne privredi, naročito onima koji uopšte ne rade zbog virusa korona?

Privreda će doživjeti pad, a to će imati negativan uticaj na budžet na dva načina. Prihodi će zbog smanjene ekonomske aktivnosti pasti, posebno PDV, zbog otpuštanja zaposlenih i smanjene potrošnje, kao i prihodi za penzioni i zdravstveni fond, a rashodi će rasti jer se novac mora izdvojiti za podršku privredi, a to prije epidemije nije bilo u planu. U tom smislu Vlada RS mora hitno rebalansirati budžet i prilagoditi ga novim okolnostima. To znači da se mnogi rashodi koji nisu nužni moraju isključiti, i to za iznos podrške privredi zbog negativnog uticaja epidemije.

Da bi se to moglo, moraju se znati mjere. Glavne mjere se mogu tražiti u oblasti fiskalne politike. Vlada mora jasno reći kojim preduzećima i privrednim subjektima će olakšati poreze, a moje mišljenje je da se, zbog održanja zaposlenosti, moraju svima smanjiti porezi i doprinosi na plate. To se mora temeljito spremiti i privrednici se ne smiju prevariti. Nisam stekao utisak da na ovome bilo ko ozbiljno radi iako smo već gotovo mjesec dana u ovom stanju.Naravno da smatram da i Vlada RS, kao što su to najavile mnoge zemlje, treba isplatiti minimalnu platu i doprinose za sve zaposlene koji zbog zabrane nisu mogli raditi za cijelo vrijeme trajanja zabrane. Vrijedi razmisliti i o kriterijima finansijske podrške iz budžeta i to vezati za procenat pada prihoda u odnosu na 2019. godinu. Ako je prihod nekome pao za pet procenata, a drugima za 30, pomoć ne može biti ista.

 

Izgeda da su sve oči uprte u zaduživanje svih novoa vlasti, prvenstveno kod međunarodnih finansijskih institucija. Da li je zaduživanje u ovom trenutku skuplje ili jeftinije nego u normalnim uslovima?

Svjetska banka je objavila da će samo ona u narednih 15 mjeseci izdvojiti 160 milijardi dolara da pomogne manje razvijenim zemljama u obnovi njihovih ekonomija, kao i zaštiti ugroženih preduzeća. Povećani rashodi, a smanjeni prihodi budžeta moraju se nekako pokriti, a jedini brzi izvor jesu krediti od međunarodnih finansijskih institucija.

Mislim da će domaći bankarski sektor usporiti davanje kredita Vladi jer je ionako previše kredita davao budžetima. Ali da bi se krediti dobili od Svjetske banke, MMF i drugih, morate imati jasan program i koncept podrške privredi, jasno smanjenje neophodnih rashoda, a toga trenutno nema ili barem javnost o tome ništa ne zna. Površnost i neodgovornost jeste ključna karakteristika vlasti u RS jer da su ozbiljni sve bi ovo već bilo raspravljeno, ako ne i već završeno.

Zbog toga se nadam da će međunarodne institucije usloviti svoju podršku jasnim programom i da će insistirati na snažnom smanjenju nepotrebnih rashoda. Ako to bude zavisilo od vlasti, zaboravimo na konzistentan program, sve će se svesti na nekontrolisano rasipanje novca.

Nastao je probem oko raspodjele iznosa kredita MMF unutar BiH, jer hrvatski predstavnici traže da se u to uključe i kantoni. Koja raspodjela bi bila najpravičnija?

Svako vraća svoje kredite i tu niko nikog ne moze prevariti. U tom smislu prepiranje o procentima zaduživanja ima smisla samo ako nekom treba više para nego što ga može dobiti. Očito je da svi nivoi vlasti trebaju više kredita i zbog toga svako i Republika Srpska, i Federacija, i kantoni, a kada bi mogle i opštine, traže veći procenat zaduženja, ali niko od njih još nije napravio konkretan program podrške privredi da bi se ti krediti dobili.

EU se u početku pandemije nije snašla

Da li je EU, kao zajednica, u ovoj krizi pokazala svoje slabosti ili snagu? Čini se da je sve više onih koji smatraju da je Unija pala na ispitu.

EU se u početku pandemije nije snašla i nije pokazala potrebnu solidarnost ni između zemalja članica, a pogotovo ne sa zemljama Zapadnog Balkana. No kako je vrijeme prolazilo saradnja se povećavala. Ključ će i u slučaju EU biti mjere podrske ekonomiji, a tu sam siguran da će oni donijeti ozbiljne mjere i da će to biti uspješan program.

Podsjećam da je EU uspješno prevazišla globalnu krizu finansijskog sektora iz 2009. godine, kao i ekonomske probleme koje je izazvala nesolventnost Grčke. Ne vidim niti jedan razlog da to ne bude i u slučaju krize koju će proizvesti pandemija korona virusom. Uz to, siguran sam da će zemlje Zapadnog Balkana imati i značajnu podršku Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.
 

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

spot_img

POVEZANE VIJESTI

ANALIZA: Kome ide u prilog više kandidata za predsjednika Republike Srpske

Za fotelju u Palati Republike na oktobarskim izborima boriće se 31 kandidat. Ali, sve procjene, očekivano, govore da...

BIJELJINA: NIKOLA VLAČIĆ NOVO LICE U KMF “RADNIK“

KMF Radnik iz Bijeljine angažovao je još jedno novo ime pred početak Premijer lige BiH u futsalu. Novo lice...

PIKSEL održao predavanje u prostorijama GO Ujedinjene Srpske u Bijeljini (foto)

Večeras je u prostorijama Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Bijeljina održan sastanak na kome je prisustvovao šef Centra za...

BIJELJINA: Sastanak Gradonačelnika sa predstavnicima udruženja poljoprivrednika i Agrarnog fonda

Gradonačelnik Ljubiša Petrović održao je danas u Gradskoj upravi sastanak sa predstavnicima udruženja poljoprivrednika sa područja Semberije i...