Nakon 60 godina renovirana katolička crkva
Župnik u crkvi, velečasni Andrej Lukanović rekao je za portal Dešavanja u Bijeljini da je veoma teško crkvu vratiti u prvobitno stanje, jer nemaju prave podatke kako je izgledala. Jedina firma koja ima nacrte, nalazi se u Austriji i traži milion eura za njih, što je za upravu Katoličke crkve bilo previše, čak i uz sve donacije.
“Značajnih radova ovde nije bilo posljednjih 60 godina. Šezdesetih godina rađena je ograda i unutrašnjost crkve. Nakon rata, objekat je samo adaptiran, krov je malo popravljen, promijenjeni su crijepovi i unutra je okrečeno”, započeo je priču za portal Dešavanja u Bijeljini, velečasni Andrej Lukanović.
”Prvo sam htio da zamijenimo krov, što smo i uradili, a nakon toga smo presjekli zidove kako bi spriječili ulazak vlage i dalje propadanje crkve. Sve je vuklo jedno drugo i ubrzo smo stigli do toga da se kompletno renovira. Prošle godine cilj je bio da se crkva okreči u prikladnije tonove, ali kada su se majstori popeli gore i vidjeli u kakvom je stanju strop, budući da je gore bila trstika i daske, odbili su da to rade. Pozvali smo arhitekte koji su rekli da se sve mora srušiti do temelja i da se počne raditi ponovo, a to nije bilo planirano. Morali smo raditi novo idejno rješenje. Samo zidovi i temelji ostali su isti”, rekao je velečasni Lukanović ponosno gledajući na završene radove.
Kuća u crkvenom dvorištu, doživjela je istu sudbinu kao i crkva. Srušeno je sve do cigle i onda je rađeno od početka. Radovi se privode kraju, a plan je da bude završeno do Božića.
Međutim, sama crkva i vjernici ne mogu obezbijediti dovoljno novca za sve radove, pa se poslovi uspješno završavaju zahvaljujući donacijama. Splet okolnosti doveo je do toga da se objekti renoviraju u potpunosti, a zahvaljujući dobrim ljudima koji su htjeli pomoći.
Najveća pomoć od biskupije Keln i arhitekte Izića
“U pomoć su bili svi uključeni, bez obzira na vjeroispovjest. Kada pogledamo ove tri godine, koliko radimo obnovu crkve i dvorišta, najviše smo dobili od Hrvatske Vlade, tačnije negdje oko 70.000KM, Grad Bijeljina pomogao je sa 30.000KM, a sa državnog nivoa bilo je donacija do 50.000KM. Najviše je pomogla katolička crkva iz Njemačke, odnosno biskupija Keln. Oni su nam poslali za cjelokupno žbukanje crkve 30.000 evra i to je najveća donacija u komadu”, istakao je velečasni za portal Dešavanja u Bijeljini.
Pored donacija, bilo je i drugih vidova pomoći. Najveću podršku pružio im je bijeljinski arhitekta Mirsad Izić koji je besplatno radio projekte.
Kako je korona uticala na vjernike?
Korona je dosta poremetila vjernike, odnosno dolazak na mise. Velečasni ističe da župa u Bijeljini broji 90 odsto starije populacije, tako das u pojavom ovog virusa dodatno preplašeni.
“Od kako su ponovo otvoreni vjerski objekti i održavaju se vjerski obredi, ljudi dolaze, ali možda 10% manje nego inače”, rekao je velečasni za portal Dešavanja u Bijeljini.
Katolički Božić biće obilježen kao i ranijih godina, osim u slučaju ako se uvede policijskim čas. Planirana je Sveta misa u ponoć, 24. decembra i u deset časova ujutro na Božić.
“Malo je katolika, pravih katolika u Bijeljini. Prema popisu, ima ih oko 600, međutim samo stotinjak njih redovno dolazi u crkvu. Većinu njih “upoznajem” na sahranama i sprovodima. Oni koji nam ne dolaze, nego se samo tako izjašnjavaju, njih ne računamo u aktivne vjernike” rekao je velečasni.
Prema statistici pravoslavne crkve samo 1% vjernika dolazi na liturgije
Bijeljina je inače podneblje u kojem stanovništvo nije naviklo da posjećuje crkve, svi su vjernici deklarativno, ali praktično baš i ne. U Bijeljinu je doselilo dosta ljudi koji su imali aktivne službe u bivšoj JNA, bili su vojna lica, a opšte je poznata činjenica da ti ljudi nisu bili priklonjeni crkvi odnosno da je bilo nepodobno da budu vjernici, bez obzira o kojoj je vjeri riječ. U to vrijeme, vjera je bila tabu tema, ispričao je za Dešavanja u Bijeljini velečasni Lukanović.
“Ja bih mogao biti presretan, jer na misi ujutro bude oko 60% vjernika. Godinama ljudi žive u takvom okruženju gdje se u crkvu ide samo kad negdje “zapne”, kad nema dalje i kad nas smrt rastavi od drage osobe , onda je crkva ta koja treba olakšati našu bol i muku. Malo se situacija poboljšava, pogotovo kod mlađih ljudi, ima ta neka uzlazna putanja kada je riječ o posjećivanju crkve”, smatra velečasni.
Odlična saradnja sa pravoslavnim sveštenicima i hodžama vlada u Bijeljini
U Bijeljini postoji Odbor za međureligijsku saradnju u kojoj su decenijama unazad islamska, pravoslavna i katolička zajednica imali odličnu komunikaciju. Korona je poremetila neke zajedničke planove koji su bili planirani za početak tekuće godine. U bolja vremena, velečasni kaže da su jedni drugima išli na slave, na patrone župe, na iftar u Janju, a cilj je bio da se pokaže i da se vidi da nije sve toliko različito. Zapravo, bit je ista samo na drugačiji način prestavljena. Iako katolička crkva ima dosta bliže kontakte sa pravoslavnom crkvom, ne znači da je nije povezana i sa islamskom zajednicom na sličan način.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
