Uprkos istim zakonskim pravima, porodiljsko odsustvo koristi svega jedan odsto očeva. Od 2015. godine do ove, na roditeljskom odsustvu u Bijeljini bilo je samo 14 očeva.

Na ovaj korak jedni se odlučuju da bi pomogli suprugama da sačuvaju posao, a drugi jednostavno žele da budu dio odrastanja svog potomstva.

Posao u školama, zdravstvenim ustanovama, poštama, kancelarijama, pa i u Ministarstvu unutrašnjih poslova, očevi su na 10 mjeseci ili u slučaju trećeg djeteta na 16 mjeseci, zamijenili staranjem o djetetu.

Mladen Simić, koji je u Fondu PIO u Bijeljini angažovan na poslovima ekonomiste, jedan je od tri tate-mate u ovom gradu. U ovoj ulozi uživao je tri mjeseca. Za to vrijeme zbližio sa svojom mezimicom Lenkom, kao i tri godine starijim sinom Vladom.

– Supruga je svako jutro već u sedam sati morala biti na poslu. Ja sam ustajao, oblačio djecu, pravio im doručak. Dok nismo zamijenili mjesta, nisam znao koliko tu ima posla, posvećenosti, požrtvovanja. Odem na posao i kad se vratim, supruga je sve završila. To se nekako podrazumijevalo – kaže ovaj tata.

Dodaje da bi svaki muškarac trebalo da se, koliko može, zamijeni sa suprugom i preuzme dio tereta brige o mališanima.

– Mališani zahtjevaju stalni nadzor i pažnju. Osim toga, djeca vam postaju privrženija. Gradite bolji odnos s njima, ali i sa suprugom, jer je više razumijete – priča Mladen.

On naglašava da se nikada nije pokajao zbog odluke da zamijeni suprugu na porodiljskom i tvrdi da bi to opet učinio.

Prvih 60 dana, prema zakonu, obavezno je da se o bebi stara majka, nakon čega otac može da preuzme slatku "obavezu". Međutim, tu mogućnost u Bijeljini iskoristi godišnje od 2 do 6 očeva, iako kod poslodavaca imaju ista prava.

Portparolka Fonda PIO RS Vesna Cvjetinović kaže da su u ovoj godini imali takva tri slučaja.

– Imali smo očeve na porodiljskom u filijalama Bijeljina, Prijedor i Trebinje. Iako je u svijetu normalno, pa čak i moderno, na našim prostorima je to još rijetkost – kaže Cvjetinovićeva.

Tradicionalna podjela uloga da majka brine o djeci, a otac bude hranitelj, teško se mijenja. Uglavnom, očevi koji su se odlučili na ovaj korak ne žele javno da pričaju o tome.

Diplomirani psiholog Slađana Cvjetković kaže da, ukoliko se beba ne doji, svaki otac može da odgovori na potrebe djeteta kao i majka.

– Roditeljski nagon i uspostavljanje emocionalne veze koja se stvara nakon rođenja je jače kod majke, ali nemamo urođeno kako da prepoznamo bebinu potrebu. Tako da se to uči i zavisi od senzibilnosti jedinke. Istraživanja, mjerenjem fizioloških parametara stresa, pokazala su da kada beba zaplače imamo iste reakcije oba roditelja. Naravno, tamo gdje je dijete željeno i gdje otac aktivno učestvuje u brizi oko djeteta – pojašnjava Cvjetkovićeva.

Olakšanje poslodavcima
Bilo da je riječ o majkama ili očevima na porodiljskom, poslodavcima se redovno refundiraju naknade plata. Izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti predviđeno je da od prvog januara iduće godine Fond preuzme refundiranje u stoostotnom iznosu, što uključuje i porez i doprinos, što će značajno rasteretiti poslodavce.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: Srpskainfo.com