Ministarstvo finansija preko Poreske uprave je naložilo da poljoprivredna gazdinstva u roku od osam dana Poreskoj upravi retroaktivno podnesu prijave poreza na dohodak za 2021. i 2022. godinu.
Iz tog razloga, Udruženje poljoprivrednih proizvođača sela Semberije organizovalo je konferenciju za medije kako bi poljoprivrednicima i javnosti iznijeli svoj stav.
„Organizovali smo niz sastanaka i radili na pripremama da dođemo do Poreske uprave da vidimo kako sve funkcioniše, jer ljudi nisu dovoljno informisani. Niko nije voljan da plati porez na doprinos. Ljudi su isprepadani i misle da su to astronomske cifre. Mi smo juče uradili jedan uzorak, konkretno moj, na otprilike 650 dunuma ratarske proizvodnje. Kad je knjigovođa završio saldo, bila je 0KM za 2021. godinu. Ja sam rekao da ponovo radi i na kraju sam platio 784 KM poreza. Mislim da su ovo više nego realne pare. Ako neko ima 65 dunuma, to dođe oko 70 KM. Mislim da niko ne treba da pravi pitanje oko toga“, rekao je Boško Radić, predsjednik Udruženja.
Kako je naveo, u posljednjih deset dana je nekoliko puta razgovarao sa ministrom, a vezano i za Pravilnik.
„Što se tiče samog Pravilnika… nikad nismo imali više sredstava nego sad – 180 miliona KM. Nije Pravilnik Sveto slovo da se ne može mijenjati ukoliko dođe do problema. Gdje god vidimo problem, riješićemo. Ovaj sadašnji problem oko plaćanja je problem 2021. i 2022. godine. Za 2023. godinu ulazimo u detaljne analize sa ekipom školovanih ljudi koji će tačno uvesti u zakonske propise kako će se to regulisati. Ja sam ovdje da zaštitim poljoprivredne proizvođače i ističem da je upitanju minimalno plaćanje“, objasnio je Radić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS rekao je da se, kako kaže, „digla“ velika fama oko poreza na dobit za 2021. i 2022. godinu, jer poljoprivrednici nisu bili dovoljno upućeni.
„Mi smo kao predstavnici poljoprivrednih proizvođača odmah izašli na teren, organizovali sastanke sa poljoprivrednim proizvođačima, a istovremeno i sa direktorima Područnih jedinica Poreske uprave, sa ministrom koji je obavio direktan razgovor sa direktorom Poreske uprave, da bi na neki način razjasnili situaciju. Nakon tih brojnih pojašnjenja, koja smo mi imali u direktnim kontaktima sa ljudima iz Poreske uprave, osjećamo obavezu da se obratimo poljoprivrednim proizvođačima i da razjasnimo neke stvari. Nema razloga za paniku“, rekao je Marinković.
On je istakao da ni za jednog poljoprivrednika nije problem da plati porez, jer niko ne bježi od obaveze. Kako kaže Marinković, nema države koja egzistira, a da građani ne plaćaju neki vid poreza.
„Ako uzmemo u obzir da je čovjek uradio obračun na 65 hektara ratarske proizvodnje i da je dobio manje od 800KM da uplati porez na dohodak, onda šta da kažemo mi sitni koji radimo 5,7, 10 , 15 hektara…to je zaista smiješna cifra. 70% dobiti je oporezivo, 30% od dobiti se otpisuje u startu i na tih 70% se plaća 10% poreza na dobit. Naše aktivnosti će se nastaviti sa ministarstvom kako bi u 2023. godinu ušli sa svim bilješkama i troškovima, kako bi se naša knjiga troškovnika uvrstila u naše troškove koji su realni i koje niko ne može da ospori“, kaže Marinković.
On je dodao da poljoprivrednici ne bi preživjeli protekle godine bez pomoći, subvencija i interventnog otkupa.
U razgovorima sa predstavnicima Poreske uprave, Marinković ističe da je primjetno veliko razumjevanje za problem poljoprivrednika, naročito za troškove koji nisu mogli da prikažu kroz knjige (zakupi zemljišta, popravke mašina,radnici, razni majstori).
„Kao i svaki odgovorni domaćini, mi svi vodimo svoje interne zabilješke, svoju knjigu troškova i onako kako smo mi zaključili, te troškove možemo prikazati, iako nemamo za njih račune, možemo ih staviti u troškovnu stavku i one čće ući u konačni bilans“, objasnio je Marinković.
On je takođe dodao da kada se sve saldo, utvrdiće se da nije bilo razloga za strah, jer su dobiti minimalne, pa samim tim, i porez na dobit je minimalan.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
