U Semberiji i Posavini počela je berba duvana, a budući da vremenski uslovi nisu pogodovali razvoju ove kulture, gubici su izvjesni.

Ovom industrijskom biljkom zasađeno je 320 hektara. U preduzeću "Duvan" , koje je organizator ove proizvodnje, procjenjuju da će umjesto planiranih 540 tona, od 103 kooperanta, otkupiti maksimalno 370 tona duvana.

Kiša je ometala sadnju, prevelika vlaga u zemljištu rast i razvoj biljaka, a visoke temperature posljednjih 15-ak dana naglo ubrzale zrenje duvana, što ugrožava ovogodišnji rod.

Dragan Jović iz Srednje Čađavice očekivao je da će sa 6 hektara ubrati od 150 do 160 kilograma po dunumu, ali biće, kaže, do 30 odsto manje.

– Beremo tek prvo kolo. A u ovo vrijeme trebalo je da zasiječemo cvijet kako bismo poboljšali i prinos. I ovo što smo podbrali do sada lošijeg je kvaliteta. Nadamo se da će nam vrijeme poslužiti do kraja sezone – kaže ovaj proizvođač duvana.

U minusu će ove godine biti i organizator proizvodnje – preduzeće "Duvan", koje je u vlastitoj režiji zasadilo duvan na 20 hektara. Tehnolog Branimir Andrić pojašnjava da je u pojedinim dijelovima Semberije bilo više padavina, čak 50 do 60 litara kiše po metru kvadratnom, što je dovelo do zbijanja zemljišta i sprečavanja rasta korijena.

Prema njegovim riječima, nakon toga su i trospke temperature uzele danak, pa su proizvođači, koji imaju mogućnost, morali da navodnjavaju parcele.

– Sve to dovešće do kašnjenja u zrenju, a time se povećava rizik od ranog mraza – upozorava Andrić.

Dodaje da dodatni problem predstavlja i pojava insekta.

– Prisiljeni smo da duvan tretiramo insekticidima više nego što smo planirali. I to poskupljuje proizvodnju, ali ukoliko to ne uradimo, duvan nećemo odbraniti od bolesti – zaključuje Andrić.

U Semberiji ima i onih proizvođača koji se uprkos teškoćama nadaju dobrom i kvalitetnom prinosu. Na imanju porodice Savić u Ljeljenči duvan je u punom cvatu. Imali su i štetu od nevremena, ali usjeve su osigurali.

– Zasadili smo od 80 do 100 dunuma. Sad je tek podbran, a onda idu drugo i treće branje. Očekujemo više od 40 metara duvana – kaže domaćin.

Ulaganja u proizvodnju iz godine u godinu su sve veća, a cijena duvana godinama ista. Prosječna otkupna cijena je tri marke po kilogramu. Kao i ranijih godina, AD "Duvan" je obezbijedio kompletan repromaterijal za ovu proizvodnju, od đubriva do zaštitnih sredstava. Dug za repromaterijal proizvođači će isplatiti osušenim duvanom. Preduzeće obezbjeđuje i dodatnu premiju za proizvođače koji ostvare prinos veći od 150 kilograma po dunumu – za prvu klasu 40, drugu 35 i treću 30 pfeniga, ali takvih će ove godine po svemu sudeći biti malo.

– Pravili smo kalkulaciju. Ulaganja u proizvodnju su velika, oko 4.000 maraka po hektaru, ne računajući rad. Kilogram duvana bi trebali otkupljivati po cijeni od šest maraka i tada bismo imali računicu. Ovako radimo samo što moramo, jer ne možemo ostaviti oranice da zarastu, niti znamo šta bismo sa uloženom mehanizacijom i sušarama – kaže Savić.

Otkup ovogodišnjeg roda duvana počeće 12. avgusta.

Manjak radne snage, dnevnica 40 KM
Proizvođači duvana muku muče i s nedostatkom radne snage. Dnevnice sezonskih radnika su od 40 do 50 maraka, ali je sve teže doći do radnika.

Vujadin Josipović godinama kod istog gazde bere duvan. Nije, kaže, lako ali nema izbora.

– Teško je za 20 evra biti cijeli dan na ovom suncu, ali dnevnica iznosi toliko pa kome je nužda radiće za te pare. Od nečeg se mora preživjeti – kaže on i dodaje da duvan beru samo stariji dok mladi bježe od tog posla.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com