Predsjednik Organizacionog odbora Danijel Perić kaže da ovaj događaj postaje tradicija i da je sve više onih koji žele da prisustvuju ovom događaju.
„Svake godine traži se karta više, ali ove godine je bilo najveće interesovanje. Mi smo već zakazali i sljedeće druženje, koje će biti 20. februara“, kaže Perić.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog programa, Perić napominje da će druženje i ove godine imati posebnu, humanitarnu dimenziju, zahvaljujući kojoj je pružena pomoć mnogima do sada.
„Obezbijedili smo humanitarnu tombolu. Prošle godine smo prvi put organizovali taj vid aktivnosti. Podijelili smo 53 novčane pomoći povratnicima u naš kraj. Očekujemo da ćemo i ove godine, pred Vaskrs, podijeliti novčanu pomoć Tuzlacima koji su se vratili u naš kraj i žive u teškim uslovima“, naglašava Perić, koji je kao izuzetno značajno istakao očuvanje običaja i tradicije, kao i sjećanje na zavičaj.
„Pokušavamo da običaj i tradiciju sačuvamo od zaborava. Za pet godina koliko postoji Zavičajno udruženje Tuzlaka uspjeli smo u namjeri da se uradi film o Tuzlanskoj koloni, a uskoro treba da bude završena i knjiga koja ima više od 800 strana. Na tom projektu se radi tri godine. U pitanju su neke stvari koje ni institucije, koje su mnogo veće od nas, jednog udruženja građana, nisu uradile“, kaže Perić.
Petom druženju Tuzlaka u Bijeljini prisustvovao je i Milorad Dodik srpski član Predsjedništva BiH.
Srbi u Tuzli malobrojni
Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije kaže da u Tuzli, kao i u Federaciji, ima malo Srba, ali da je značajno da tamo postoji određena istorija i da crkva na tom prostoru ima svoje svetinje.
„Imamo veliku imovinu, oko 35 crkvenih objekata, koje ćemo potraživati. Počeli smo da razgovaramo sa gradonačelnikom, ali se oni uvijek pozovu na to da nema zakona o restituciji. Mi tu imamo velike temelje i to nećemo ostaviti“, kaže Fotije, koji ističe da je sabornost jako značajna za Srbe, te da crkva treba da bude kohezivni faktor, koji čuva jedinstvo srpskog naroda.
„Vidimo da i u Americi postoji problem oko naše crkve, a tu su problemi i u Crnoj Gori. Ovdje takođe postoje problemi, pogotovo sada, zakon o poljoprivrednom zemljištu i neke stvari koje se pominju u posljednje vrijeme. Moramo biti kompaktni i jedinstveni. Moramo se susresti mi prvi i donijeti prave odluke, crkva sa državnim institucijama, sa svim predstavnicima vlasti u RS. Dobro je da postoji neprestano susretanje predsjednika Vučića i Dodika u Beogradu. To je kompaktnost, to je jedinstvo i oni što nam uliva nadu“, naglašava Fotije.
Sveštenik Spasoje Radovanović, paroh Požarnički, kaže da trenutno u Požarnici ima oko 70 pravoslavnih domaćinstava koja jako teško žive.
„Kao povratnici bore se za egzistenciju. Omladina, uglavnim, nije zaposlena ni u jednoj od državnih institucija u Tuzlanskom kantonu, a stariji se susreću sa problemom siromaštva. Mnogima koji su se vratili kuće nisu obnovljene i teško žive, od penzija, a neki se bave stočarstvom i poljoprivredom“, istakao je Radovanović.
Na tešku sudbinu srpskog naroda na ovim prostorima osvrnuo se i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Milorad Kojić, koji je kao poražavajuću činjenicu naveo to da su zločini u Tuzlanskoj regiji ostali neprocesuirani.
„Tuzlanska kolona nije dobila sudski epilog, odnosno jeste – obustavljena je istraga protiv svih odgovornih za počinjene zločine. Imali smo i proces koji je vođen pred kantonalnim sudom u Tuzli, gdje je na kraju bila oslobađajuća presuda za direktno izvršenje, pucanje u vojnika, iako je postojalo svjedočenje upravo tog vojnika, koji je samo zahvaljujući sreći preživio“, kaže Kojić.
Kojić kaže da je u završnoj fazi monografija koja govori o egzodusu Tuzlaka, koja će imati najmanje 1.000 strana.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
