U organizaciji JU Narodna biblioteka „Filip Višnjić“ Bijeljina i Gradskog odbora SPKD „Prosvjeta“ Bijeljina sinoć su predstavljene dvije knjige, „Ogledi, besjede, eseji“ autora prof. dr Cvijetina Ristanovića i „Kad sjećanja zabole“, autorke mr Ljiljane Lukić.
Događaj je od izuzetne važnosti, jer se obilježava 120 godina SPKD „Prosvjeta“.
„Sadržaj Ristanovićevih ogleda i studija obrazložen je jasno definisanim ciljevima izučavanja, saobraznim analitičkom pristupu u tumačenju i recepciji odabranih tema i književnih dela. Komplementarnom primenom otvorenih metodoloških pristupa koji imaju uporište u nauci i teoriji, a bazirani su na spoljašnjem i unutrašnjem izučavanju književnog teksta, Ristanović je bacio jače svetlo na stvaranje pojedinih pisaca i vreme njihovog života – pre svega, na tematski i idejni okvir različitih žanrovskih modela, na svojstva stila i jezika, na književne junake i idejnu slojevitost značenja i poruka, na istoriju i motive nastajanja pojedinih dela, ne zanemarujući pritom ni etički i socijalni karakter književne umetnosti.“ (iz pogovora Miomira Milinkovića)
„Novi roman Ljiljane Lukić Kad sjećanja zabole zasnovan je na klasičnom toposu (pro)nađenog rukopisa, zapravo Dnevnika ‘izvesne’ Jelene Milivojević. Priča ovog romana smeštena je u osamdesete godine minuloga stoleća. Jelena Milivojević upoznaje na jednom turističkom putovanju po Italiji ‘izvesnog’ Dimitrija Mitju Dokića, novinara jednog beogradskog lista, što se okončava romansom, koja će zadobiti svoj stanoviti, strogo kontrolisani happening, ali neće imati i svoj, za ponekog čitaoca, očekivani ili željeni konvencionalni happy end.
Preporučujem ovaj roman čitaocima koji će uživati u interesantnoj, i, brojnim zapletima, isprepletenoj fabuli i ličnostima koje će dugo pamtiti.“ (Anđelko Anušić)
„U razgranatoj naraciji, višeslojna značenja ostvaruje kombinacija raznovrsnih izražajnih postupaka, putopisnog, dnevničkog, dijaloškog, monološkog, dokumentarnog i drugih stilova. Refleksivnost grana kroz tematske krugove motivom krivice bez krivice, kao iz antičke tragedije, u kojoj su glavni likovi Jelena i Dimitrije Mitja.
Kao božanski putokaz svjetluca svevremena ljubav Jelene Zlatonosović iz srednjovjekovnog Zvo(r)nika i doktora Nikola u savremenom putu Nade, zapravo Evdokije, igumanije manastira Gračanica i Tanje i Nataše, čiji će sin Nikolo nastaviti lozu Teodokisa, odnosno Dokića.
Tako se život, ipak, nastavlja.“ (Ružica Komar)
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com