Vremenski uslovi odgovarali su izvođenju poljoprivrednih radova, te će većina ratara ovaj posao završiti u optimalnom roku.
Obradovao ih je i podsticaj Vlade RS, odnosno Ministarstva poljoprivrede koji će iznositi 300 KM po hektaru zasijane površine, umjesto dosadašnjih 200 KM.
Najviše oranica u Semberiji biće zasijano pšenicom, oko 13.000 hektara, ječmom 2.800 hektara, tritikaleom 225, uljanom repicom 500, a ostalo zobi, krmnim biljem i povrćem.
Sije šest hektara
Đorđe Jeftić iz Amajlija obrađuje šest hektara. Sije pšenicu, ječam i zob.
– Pridržavam se preporuke stručnjaka da sijem u optimalnom agro-roku. Dosadašnja iskustva su pokazala da to je najbolje. Nekada je zemlja presuva, nekada nam obilne padavine ne daju da uđemo u njive. Ove godine nas je vrijeme baš poslužilo – kaže Jeftić.
Vlada i Ministarstvo poljoprivrede RS donijeli su odluku da za pšenicu koja se proizvede u 2020. godini, podsticaj za proizvodnju bude za 100 maraka veći po hektaru posijane pšenice u odnosu na prethodnu godinu.
Cilj je da se održi isti nivo proizvodnje pšenice. Ko i pod kojim uslovima može da ostvari ovu subvenciju, definisano je izmjenama i dopunama Pravilnika o podsticajima.
Rukovodilac Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Dragan Zarić pojašnjava da bi ostvarili pravo na podsticaj, ratari treba da zasiju najmanje i 1,5 hektar, da koriste deklarisano sjeme i primjene propisanu tehnologiju.
Njima će, kao i do sada, na raspolaganju biti i regresirani dizel za proljetne i jesenje sjetvene radove, sredstva za kapitalne investicije, kao i sredstva za osiguranje proizvodnje.
I agronomi upozoravaju da je neopohdno primjeniti agrotehničke mjere da bi se dobili dobri i kvalitetni prinosi, prije svega blagovremena i kvalitetna obrada zemljišta, unošenje mineralnih đubriva, te sjetvu obaviti na dubini od 4 do 6 centimetara i to deklarisanim sjemenima.
Podsticaj proizvodnje dobra mjera
Semberski ratari smatraju da je podsticaj proizvodnje veoma dobra mjera
– Sjetva je skupa kao i svake godine. Za 100 kilograma deklarisnog sjemena pšenice treba izdvojiti od 80 do 115 KM, a ječma od 80 do 100 KM. Pa prihrana, pa zaštita. A važno je i kupovati original sjemena jer samo tako možemo očekivati bolje i kvalitetnije prinose. Zato nam je ovaj podsticaj Vlade od ogromnog značaja jer nam praktično finansiraju kompletnu sjemensku proizvodnju – kaže Đorđe Jeftić.
Ratari upozoravaju da poljoprivrednici koji iznajmljuju zemlju, a vlasnici im ne daju ugovore imaju problem jer ne mogu dobiti podsticaj.
Apeluju na sve poljoprivrednike da resornom ministarstvu prijave sve, one koji im izdaju zemlju pod zakup, a ne daju im ugovore te tako spriječe zloupotrebe.
Nema posebnog granta
Iako je Grad Bijeljina među prvima osnovao Agrarni fond, čiji budžet ove godine iznosi blizu milion i po maraka, ne postoji poseban grant za podršku poljoprivrednicima u jesenjoj i proljećnoj sjetvi.
Sredstva Fonda dijele se u skladu sa Pravilnikom o podsticajima koji usvaja Skupština Grada.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com
