U Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić" u Bijeljini je predstavljena knjiga "Aleksandar od Jugoslavije", autora Vuka Draškovića, još jedan u nizu njegovih istorijskih romana.
Drašković je rekao da je sama odluka da piše roman o kralju Aleksandru bilo veliki izazov, zbog toga što je, prema njegovom mušljenju, riječ o neponovljivoj i najvećoj ličnosti u istoriji Srba.
On je podsjetio da je kralj Aleksandar imao tek 24 godine kada je srpsku vojsku poveo na Otomansku imperiju, a u tim godina, kaže Drašković, armadu sličnu srpskoj predvodio je samo Aleksandar Makedonski.
Aleksandar je, kaže Drašković, vjerovatno, najoklevetanija i najomraženija ličnost u istoriji, "prije svega naroda iz kojeg je ponikao".
Prema riječima Draškovića, da li je stvaranje Jugoslavije bilo veliko djelo ili tragična zabluda, pitanje je koje u ovom romanu sam sebi postavlja glavni protagonista, kralj Aleksandar Karađorđević, tvorac i prvi vladar nove države Južnih Slovena na početku dvadesetog vijeka.
Da li je Jugoslavija bila greška, kaže autor romana, vidi se danas kada je nema.
"Mnogi svetski ozbiljni komentatori sve češće se usuđuju da kažu, posebno ovih dana, da svi mi na razvalinama ove Jugoslavije nećemo imati budućnosti dok se ne okrenemo prošlosti, dok se na neki novi način ne budemo ponovo povezali i ne budemo stvorili neku novu Jugoslaviju, sa suštinom sličnom njenoj", rekao je Drašković novinarima.
Književnik, političar i istoričar Vuk Drašković rekao je da je ovim romanom htio da pošalje poruku da je ubistvo ove države "u vremenu velikih zločina koji su pratili njeno nestajanje, zapravo najveći zločin".
"Mislim da se to svakim danom sve više potvrđuje", rekao je Drašković i dodao da je stvarajući ovo istorijsko djelo nastojao da bude "maksimalno pošten i prema Aleksandru i prema tom vremenu, kao i svim ljudima iz tog perioda, a koji se u romanu pominju".
U knjizi se može pročitati sa kojim se dilemama nosio, sa kakvim se nasljeđem i preprekama susreo po završetku Prvog svjetskog rata, koje su domaće i strane sile ometale stvaranje velike države od Soluna do Alpa, koja je bila njegova državna ideja i kako je zamišljao budućeg građanina zemlje četiri puta veće od predratne Srbije.
Knjiga preispituje istorijsku ulogu i uspostavlja ljudski lik kralja Aleksandra Karađorđevića, od stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine do atentata u Marselju 1934. godine.
Bez uljepšavanja i bez omalovažavanja, Vuk Drašković u ovom romanu iznosi unutrašnju borbu i dileme regenta i kralja Aleksandra, proslavljenog vrhovnog komandanta Srpske vojske u Velikom ratu, koji, u jednoj dramatičnoj ispovijesti, iznosi svoju viziju države, već tada ugrožene mnogim pukotinama.
Izvor: www.ntvarena.com
