Porodica Mićić iz Gradca stvara uslove za ostanak djece na imanju

Datum:

Share post:

Kada je porodica složna i ima zajednički cilj, onda se do njega lako i dolazi.

A šestočlana porodica Mićić iz Gradca kod Bijeljine, koja se bavi uzgojem tovne junadi, želi da godišnje na tržište isporučuje najmanje 100 bikova.

Izračunali su da bi takav obim proizvodnje bio dovoljan za kvalitetan život porodice i dobra osnova za ostanak djece na imanju.

Prije 15 godina počeli su da se bave tovom junadi. Postepeno su širili imanje, gradili objekte, kupovali mehanizaciju i povećavali broj grla u tovu.

Njihov san da godišnje tove 100 bikova ostvariće se, kažu, za mjesec dana, kada će u tovilište uvesti 100 teladi i stvoriti preduslove za brže napredovanje imanja.

– Meni je želja da moja djeca i unučad rastu kraj mene. To mi je san. Džaba je meni da oni imaju Švajcarsku cijelu, kad nema moje djece kraj mene, priča Јovan Mićić.

U poslove na farmi uključena je cijela porodica. Čak i najmanji četvorogodišnji sin Nemanja uvijek je pored njih kada se nešto radi. Na taj način djeca stiču radne navike i zavole posao i selo. Dvije kćerke i stariji sin ne biraju poslove.
– Iskreno ja najviše e navlačim silažu, ali sve zavisi- kako kada i kakvog posla ima. Uglavnom, svi se dogovaramo šta treba da se radi, tako da ništa nije unaprijed određeno šta će ko raditi. Uvijek se dogovaramo, kaže Dejana.

– Posao nije težak i ne oduzima mnogo vremena. Dva sata ujutru i isto toliko uveče, kaže dvadesetogodišnji Nedeljko, koji, za razliku od svojih vršnjaka, svoju budućnost vidi na ovom imanju.

Dodaje da je lakše da bude sam svoj gazda.

ajveći problem u ovom poslu je, kažu, nabavka teladi za tov, pa su prisiljeni da kupuju iz uvoza, a takva kupovina često stvara probleme, donosi bolest u štalu i gubitke.

Ponekad je problem i plasman, iako domaća proizvodnja ne pokriva potrebe stanovništva.

– Plasman nije problem kada ima izvoz, a kada nema izvoza onda je problem. Mi smo sve legalizovali, ušli u PDV računajući da to sve ide kako treba, da ide papirološki uredno…Kada nema izvoza onda smo u nezgodnoj situaciji. Neće niko da kupi, radi se na crno, a mi ne želimo tako da radimo, naglašava Јovan.

Ipak, uspješno se bore sa problemima i idu naprijed. Značajnu pomoć imaju i u podsticajima, koji su prethodnih godina bili 200 maraka po utovljenom grlu.

Јovo se nada da će njegova djeca ostati na imanju, jer stvara uslove za kvalitetan život, a vaspitao ih je da vole selo i prepoznaju prednosti seoskog života.

​Izvor: rtrs.tv

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

POVEZANE VIJESTI

Bibliotekarke bijeljinske Biblioteke predstavile se stručnim temama na Stručnom skupu Društva bibliotekara RS

Drugog dana Stručnog skupa Društva bibliotekara Republike Srpske, sa stručnim temama u trećoj sesiji pod nazivom “Specijalne biblioteke...

Opština Ugljevik sa udruženjima se predstavila na 13. međunarodnom sajmu „Bijeljina-Turist 2024“

Sajam traje dva dana od 25. do 26. aprila u hotelu „Drina“ u Bijeljini. Okupio je preko 88 izlagača...

TZ ŽUPANJA U BIJELJINI: Nastojimo obnoviti našu tradiciju i prenijeti je na našu djecu (foto, video)

Na 13. Međunarodnom sajmu turizma i gastrokulture u Bijeljini, izlagači su i prijatelji, gosti iz Turističke zajednice Grada...

Kreativna radionica u ugljevičkoj školi: Čvrsta veza između učenika, roditelja i učitelja

U povodu predstojećeg najvećeg hrišćanskog praznika-Vaskrsa roditelji učenika drugog razreda osnovne škole "Aleksa Šantić" iz Ugljevika održali su...