Za vrijeme Vaskršenjeg posta, veliki broj hrišćana pridržava se posta, kada je riječ o hrani, međutim, manji je broj onih koji se velikodušno prihvataju humanitarnih djela i volonterskog rada. Ipak, sljedeća priča dokazuje da još uvijek ima ljudi koje praznici podstiču na dobra djela.
Željka Kokanović iz Gornjeg Crnjelova, obilazeći svoje bližnje na groblju u Crnjelovu, primjetila je da su mjesta gdje počivaju mještani Crnjelova veoma zapušteno, te je došla na ideju da organizuje akciju čišćenja groblja u četvrtak, 2. maja.
„Svaki put uviđamo sve veću travu, smeće pored kontejnera koji je postavljen, a često ni kontejner ne bude odvezen. Posljednji put kada sam bila, izgledalo je jako ružno i zapušteno za jedno selo koje je uvijek bilo ugledno. Praznici su pred nama i bilo mi je žao da tako veliki praznici dolaze, a da vječna kuća naših bližnjih tako izgleda, te sam došla na ideju sa suprugom da organizujemo akciju koju je Mjesna zajednica podržala i krenuli smo sa realizacijom“, kaže Željka za portal Dešavanja u Bijeljini.
Akcija čišćenja zapravo će podrazumijevati skupljanje smeća, košenje trave i uređenje vječne kuće koji počivaju na groblju u Crnjelovu.
Kako kaže Željka, odazvao se veliki broj mještana koji su zainteresovani da pomognu, kako svojim radom, tako i finansijskim sredstvima.
„Javio se veliki broj mještana Crnjelova koji žive u inostranstvu, a čiji bližnji počivaju ovdje na groblju. Spriječeni su da dođu, ali su angažovali ljude koji bi ih zamijenili ili su poslali novčana sredstva da kupimo sve što je nam potrebno, gorivo, silk, hranu i ostalo. Odlučili smo da ako nam ostane višak sredstava, da ih uplatimo na ime Kola Srpskih sestara koje svake godine pripremaju pakete pomoći, kako za Božićne tako i za Vaskršnje praznike, za porodice kojima je to potrebno“, ističe Željka.
Kada je riječ o sličnim akcijama, Željka ističe da će u narednim ljetnim mjesecima, zajedno sa svojim suprugom i djecom, besplatno i drage volje kositi dvorište starijim osobama koje nemaju svoje potomke, niti finansije da nekome plate za tu uslugu.
„Uz malo truda, nekoga možemo mnogo usrećiti“, kaže Željka za portal Dešavanja u Bijeljini.
Iako ima tek 34 godine, Željka se sjeća šta znači moba – ne tako davno, u semberskim selima, komšije su se više poštovale, cijenile i uvijek su bili voljni pomoći jedni drugima.
„Jako bih bila srećna kada bi se vratila moba*, ako naša omladina zna šta to znači uopšte. Voljela bih da se djeca naša uključe u sve to, da se djeca malo osvijeste šta sve možemo svi zajedno da uradimo, kako možemo svi jedni drugima da pomognemo, da bi nam bilo lakše. Bilo kakva vrsta pomoći da je potrebna nekom komšiji, prijatelju, pa čak i nekome koga ne poznajemo, možemo da se skupimo i da odemo na neki način da pomognemo. Stvarno bih voljela da to oživi, da bi se i djeca vratila na neki put koji je zaboravljen, koji su telefoni i društvene mreže uzeli našoj djeci“, zaključila je Željka.
Moba je označavala okupljanje ljudi, prije svega, radnika i onih koji radnike opslužuju radi obavljanja važnog zajedničkog posla. Najčešće je to bio neki poljoprivredni posao, koji jedno domaćinstvo, samo, ne bi moglo da završi u ograničenom vremenskom roku.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
