Migrantska kriza: Da li bosanski putevi vode ka Evropskoj uniji?

Datum:

Share post:

U drugoj polovini 2015. godine, Evropa se suočila sa talasom migranata i tada se pred  balkanskim državama „našlo pitanje“ na koje još uvijek tražimo odgovore.  Od početka 2018. godine, Bosna i Hercegovina je doživjela porast broja migranata koji ulaze u zemlju i ona je zemlja tranzita, ali koliko ovo putovanje traje i da li će baš ovim putem migranti stići do konačnog cilja, a to je Evropska unija?! 
 
Politički stav predstavnika izvšne vlasti je bio jasan, a to je da će Bosna i Hercegovina da poštuje obaveze koje su preuzete međunarodnim ugovorima i da će obezbijediti poštovanje ljudskih prava koja su zagarantovana Ustavom. Bilo je neophodno stvoriti klimu tolerancije i domaćinskog odnosa prema migrantima koji u kolonima prolaze kroz zemlju.
 
Velika je odgovornost državnih organa koji zajedničkim djelovanjem sprovode migracione politike i potebno je ostvariti postavljene ciljeve u ovoj oblasti, jer mirgracije utiču i na druge oblasti kao što su: ekologija, kulture, ekonomija, bezbjednost i slično. Sistem azila je jedan od podsistema migracija i od njega zavisi funkcionisanje sistema migracija, ali i drugih podsistema. Na sajtu Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine su dostupni Strateški dokumenti i akcioni planovi za sve one koji žele da vide „stvarno stanje sa terena“. 

Koordinacijsko tijelo za pitanja migracija u Bosni i Hercegovini je uspostavljeno Odlukom o formiranju Koordinacijskog tijela za pitanja migracija u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 10/13, 64/13, 01/14, 20/16 i 83/17), kao stalno tijelo zaduženo za koordinisanje aktivnosti između nadležnih institucija koje se bave pitanjima migracija i azila u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina teži da postane članica EU, te je preuzela niz koraka za realizaciju koja utiče na proces pridruživanja. Jedna od njih je, između ostalog, i Zakon o azilu („Službeni glasnik BiH“ broj 11/16, 16/16) koji je u 2016. godini usvojen i stupio na snagu. Naravno ovaj Zakon ne može niti direktno utiče na zaštitu državne granice, ali je važan instrument za upravljanje migracijama.
 
Građani BiH, uglavnom, o migrantima čitaju na popularnim portalima, jer im se nude zanimljivi naslovi od „Nova migrantska kriza trese EU, a od nje najviše profitiraju DESNIČARI I POPULISTI“ do „Filmska potjera na ulicama Bijeljine – pronađena 22 migranta“. 

Na instagramu i  facebooku sam objavila pitanje: „Da li ste primjetili pojačano prisustvo migranata na ulicama Bijeljine?“. Anketa je bila dostupna 24 sata i odgovorilo je 189 osoba, od toga 49 fb odgovora i  140 instagram odgovora. Od ukupnog broja anketiranih, 104 smatra da je pojačan broj migranata, dok 85 osoba ne misli tako. Određen broj ispitanika mi se javio i rekli su mi da su glasali tako na osnovu članaka i tekstova koje pročitaju. Smatam da se  određen broj  ljudi posvetio ovoj  komplikovanoj temi i pročitao više o nadležnosti za pitanja migracija. Ukoliko izdvojite par sati istraživanja, možete pronaći brojne zaključke i rezultate istraživanja  kako domaćih, tako i međunarodnih agencija i organizacija. Prema podacima Ministarska bezbjednosti, na teritoriji BiH trenutno se nalazi 3.900 migranata smještenih u sedam prihvatnih centara u Bihaću, Sarajevu, Mostaru, Cazinu i Velikoj Kladuši.
 
Kako je na evropskoj karti Bosna i Hercegovina identifikovana kao tranzitna država, tako su i na bosanskoj karti pojedini gradovi prikazani na bh. migrantskoj ruti. Prema informacijama Ministarstva bezbjednosti BiH, najviše migranata ulazi u BiH iz Srbije i to preko rijeke Drine ili Save, tako da su migranti primjećeni i u Zvorniku, Višegradu i Bijeljini.

I onda se vratimo na sami početak, da sve počinje i da se završava u jedinicama lokalne samouprave. Sva prava koja migranti ostvaruju su opštinama i gradovima kroz kroje prolaze. Zato sam se i odlučila da poseban akcenat stavim na jedinicu lokalne sredine u kojoj živim. Da li ste znali da je Centar za socijalni rad  Bijeljina centar sa najvećim brojem slučajeva gdje je pružena pomoć? Pomoć je potražilo 17 dječaka i 3 djevojčice. Centri za socijalni rad nisu dobili ni finansijska sredstva niti instrukcije o načinu postupanja sa slučajevima koji se odnose na migrante i izbjeglice, niti postoji akcioni plan koji se bavi ovim pitanjem na lokalnom nivou.
 
Ilegalne migracije jesu problem sa kojim se suočavamo, međutim, na Evropskoj uniji je da taj proces iskontroliše. Dok se to ne desi na nama je da osiguramo humane uslove migrantima, jer putevi ka Evropskoj uniji, izgleda da vode iz Bosne i Hercegovine.
 
Ovaj tekst je nastao nakon petog modula “Advanced Leadership in Politics Institute”  programa u Banja Luci i diskusije na temu migrantske krize.
                                                                                                                                                                     Olga Tmušić
Izvor: desavanjaubijeljini.com
 

 
 
 

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

POVEZANE VIJESTI

OBRAČUN VODNIH NAKNADA U 2023. GODINI: U Budžet prikupljeno 21.413.658,21 KM

Javna ustanova „Vode Srpske“ u toku 2023. godine izdala je obveznicima 528 rješenja o obračunu posebnih vodnih naknada. U...

Gram prevencije je duplo značajniji od kilograma liječenja – Na vrijeme se obratite Centru za promociju i prevenciju bolesti Doma zdravlja Bijeljina (video)

U februaru  tekuće godine u sklopu Doma zdravlja Bijeljina osnovan je Centar za promociju zdravlja i prevenciju bolesti...

NEŠKOVIĆ: Dom naroda BiH u blokadi već dva mjeseca voljom bošnjačkih delegata

Dom naroda Parlamenta BiH je već mjesec i po dana u blokadi i bez zasjedanja. Bošnjački klub delegata...

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVSTVO: Apel građanima da obrate pažnju tokom boravka na otvorenom i da se ne kreću kroz neuređena područja koja mogu biti...

Saopštenje JZU Institut za javno zdravstvo, prenosimo u cjelosti: "S obzirom na nastupajuće praznike i toplije vrijeme kada se...