A. K. (29) koji je uhapšen u akciji “Ispit” radnik je Ministrastva uprave i lokalne samouporave Republike Srpske, saznaje Srpskainfo.Njega je policija uhapsila zbog sumnje da je nabavljao lažne lične karte i organizovao prevare prilikom polaganja njemačkog jezika.
K. su priveli pripadnici Policijske uprave Banjaluka, zajedno sa Upravom kriminalističke policije MUP RS, a poslije kriminalističke obrade pušten je na slobodu.

K. je osumnjičen da je organizovao D.D (41) iz Banjaluke i S.K.  (25) iz Gradiške, da rade za njega.Kaurin je nalazio klijente kojima je trebao ispit iz njemačkog, pa bi preko prijatelje iz Srbije izrađivao lažne lične karte. Na osnovu tih lažnih dokumenata D . I  K su za klijente polagali ispite, a to su radili za 200 maraka.
Iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS kažu da je ovaj službenik i danas na svom radnom mjestu.
– Eventualne mjere se preduzimaju tek kada relevantni organi obavijeste instituciju, po službenoj dužnosti. U ovom trenutku, nemamo saznanja o ovom pitanju – kažu u Ministarstvu uprave RS.

Izvor: srpskainfo.com

Najmlađi odbornik u Skupštini grada Banjaluka Draško Stanivuković, koji uskoro treba da sjedne i u poslaničku stolicu u Narodnoj skupštini RS, objavio je na svom fejsbuk profilu sliku iz djetinjstva koja je raznježila mnoge njegove pratioce.

Stanivuković nije propustio priliku da se pohvali da je prve “političke” korake napravio još u osnovnoj školi, kada je izabran za predsjednika razreda.

Za samo 60 minuta fotografija na kojoj je mlađani Draško prikupila je preko 250 lajkova.

Stanivuković je na posljednjim opštim izborima osvojio više od 18.000 glasova.

Foto: Privatna arhiva/RAS Srbija

Ovaj mladi političar jedan je od najaktivnijih na društvenim mrežama, a najpoznatiji je postao po videu u kojem rukama kida asfalt.

Izvor: srpskainfo.com

Milovan Cicko Bjelica, potpredsjednik SDS, imao je saobraćajnu nesreću na putu od Sarajeva prema Sokocu, u mjestu Sumbulovac, saznaje Srpskainfo.

Bjelica nije povrijeđen, a na automobilu je pričinjena veća materijalna šteta.

Došlo je do lančanog sudara tri automobila na putu Sokolac – Sarajevo. U nesreći je učestvovao automboil „pasat“ koji je vozio Dragan Simić, dok je na mjestu suvozača bio Milovan Bjelica.

Foto: Mariana Đurić/RAS Srbija

On tom prilikom nije povrijeđen, kao ni drugi učesnici u saobraćaju.

-Vozila nisu puno oštećena, ali tokom cijelog uviđaja Bjelica je prisustvovao uviđaju. On je poslije toga otišao u bolnicu radi pregleda – ističe naš sagovornik.

Izvor: srpskainfo.com

Avion Rajanera sletio je danas na banjalučki aerodrom. Prvo sletanje, koje je dočekano vodenim topovima, bilo je iz Stokholma, a čime je ozvaničena saradnja aerodroma sa Rajanerom koji ima još dvije linije – Brisel u Belgiji i Memingem u Njemačkoj.

Direktor Aerodroma Duško Kovačević ocijenio je da je ovo istorijski dan za aerodrom, ali i za cijelu Srpsku i njene građane.

– Konačno putnici mogu da putuju jeftino – rekao je Kovačević.

Let iz Stokholma trajao je oko dva sata i 20 minuta, a promotivna cijena karte je bila oko 20 evra.

Premijerka RS Željka Cvijanović rekla je da iza ove saradnje stoje veliki napori u uspostavljanju linija sa banjalučkog aerodroma.

– Ovo je veliki dan za sve nas, naročito za privredu, turizam i za sve građane – ocijenila je ona.

Dodala je da je saradnja sa avio-kompanijom “Rajaner” i uspostavljanje avio-linija sa banjalučkog Aerodroma od ogromnog značaja za Srpsku i Banjaluku, jer će biti dodatno otvoreni prema evropskim destinacijama.

– Zadovoljstvo mi je što danas prisustvujem velikom događaju. Ovo znači mnogo za sve naše ljude, privrednike, turiste i u skladu je sa naporima koje smo ulagali u prethodnom periodu da bi letovi bili uspostavljeni – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da postoje i druge avio-kompanije koje su zainteresovane da sarađuju sa Republikom Srpskom.

– Korak po korak se otvaramo i širimo. Zadovoljna sam što ovo definitivno jeste velika stvar za Banjaluku. Ovo je početak i očekujem da će Aerodrom živjeti sasvim drugačiji život, kao i velike koristi za cijeli ovaj kraj, jer će biti uključene i uslužne djelatnosti – dodala je Cvijanovićeva.

Ministar saobraćaja i veza Neđo Trninić otkrio je da su u toku pregovori sa Rajanerom oko uspostavljanja još nekoliko linija.

– Ponosan sam što prisustvujemo nečemu što smo davno planirali. Sada imamo moderan objekat, iako još sve nije završeno. Vlada će i dalje ulagati u razvoj ovog aerodroma i vjerujem da ćemo proširiti saradnju sa `Rajnerom`, ali i ostalim kompanijama – rekao je Trninić.

On je dodao da je plan da banjalučki Aerodrom ima 100.000 putnika godišnje.

Izvor: srpskainfo.com

Gotovo svi studenti viših godina Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci imaju zagarantovan posao prije nego što dobiju diplomu.

Kvalitet rada na ovom fakultetu, u kombinaciji sa sve većom potražnjom za kadrovima koje školuje, doveli su do toga da ove studente mnoge kompanije žele u svojim redovima i prije nego što su završili studije. Zato većina počinje da na neki način sarađuje sa preduzećima već nakon treće, pa i druge godine studija.

Neke kompanije ove studente stipendiraju i tako ih bezecuju za rad nakon diplomiranja, dok im druge nude mogućnost da još u toku studija rade za njih tri-četiri sata dnevno, te tako imaju i plaćenu praksu, a kasnije i ostanu da rade.

– Imamo mnogo takvih slučajeva, odnosno slobodno možemo reći da svi studenti viših godina imaju obezbijeđeno zaposlenje nakon diplomiranja. Svakako je za to zaslužan visok kvalitet nastave koju imamo i mislim da smo tu među najboljima u okviru Univerziteta. Sa druge strane, i tržište rada je zapravo poguralo naš fakultet da bude tu gdje jeste i da studenti budu najtraženiji. Naši studenti su jako potrebni, jer je sektor informacionih tehnologija jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu – kaže predsjednik Saveza studenata ovog fakulteta Milorad Kecman.

On ističe da najviše mogućnosti imaju oni koji studiraju računarstvo, ali i studenti ostalih smijerova bez problema nalaze posao prije nego što diplomiraju. A to nije ni mali broj ljudi. Godišnje ovaj fakultet završi oko 50 studenata, a očekuje se da će to narednih godina biti i oko 60 njih.

– Ta saradnja je na visokom nivou i mislim da nijedan drugi fakultet ne može da se pohvali tim. Do toga se došlo zahvaljujući i potrebama poslodavaca, ali i zbog toga što su oni vrlo zadovoljni inženjerima koji dolaze odavde i koje zapošljavaju. Oni pokazuju znanje i dobre rezultate u praksi. Kompanije tako imaju svoj interes da dođu na fakultet, ponude stipendije i sve ostale mogućnosti za studente i tako ih vezuju za sebe. Isto tako, i mi smo u razgovoru sa kompanijama ti koji iniciramo neke stvari. Mogu reći da smo jako otvoren fakultet, gledamo da gajimo tu saradnju sa kompanijama i našim i iz okruženja, te imamo različite vrste saradnje sa mnogima od njih. I to je sigurno bitno i utiče na ovu situaciju koju imamo sada – kaže dekan Elektrotehničkog fakulteta Branko Blanuša, podsjećajući da je ovo fakultet sa dugogodišnjom tradicijom.

foto S PASALIC

Godinama njeguju različite vrste saradnje sa privredom kroz projekte, organizacije aktivnosti, radionica i slično.

– U kontinuitetu imamo kompanije koje kod nas imaju određene radionice, prezentacije, predavanja o stručnim temama koje su od interesa za studente, kao što je pravljenje android aplikacija, ali i o takozvanim soft vještinama – objašnjava Blanuša.

Pored prakse koju neki studenti imaju u sklopu rada za kompanije, svi moraju da prođu i obaveznu praksu koju od njih zahtijeva fakultet.

– U sklopu naših nastavnih planova i programa, studenti na četvrtoj godini svih studijskih programa imaju obaveznu praksu i to je ozbiljna stručna praksa u trajanju od 150 sati, koju provode u kompanijama. U sklopu te prakse, oni u kompanijama imaju mentora, nekoga od iskusnih inženjera ko ih vodi kroz tu praksu, te dobijaju konkretan projektni zadatak i obično timski rade na realizaciji tog zadatka. Kada završe praksu, praktično imaju neki konkretan rezultat koji su ostvarili i to im se boduje sa šest ECTS bodova i vrijednuje kao jedan polože ispit u toku studija. To je, takođe, vrlo značajno – ističe dekan.

I banke nude praksu

Saradnja sa preduzećima razvija se sve više i na banjalučkom Ekonomskom fakultetu. Pojedine banke su tako već počele da povlače studente ovog fakulteta na plaćenu praksu na po šest mjeseci.

– Mnogi studenti su nakon toga ostali da rade na po godinu dana, možda oko 70 odsto njih, sa mogućnošću da ostanu trajno da rade. I sama preduzeća se već javljaju našem fakultetu da bi željeli da sarađuju i da nude praksu – kaže predsjednik Saveza studenata ovog fakulteta Nemanja Babić.

Izvor: srpskainfo.com