Naslovna Blog

Ignjat Đorđić za Dešavanja: Fudbal u Krivoj Bari igrali su radnici Kudeljare još 1952. godine (foto)

0

– Pamtim da smo se kao djeca nedjeljom okupljali kod stare čitaonice u selu i dijelili u ekipe. To su bile šezdesete godine prošlog vijeka, a fudbal smo igrali na male golove na takozvanom placu koji se tu nalazio. Igrali smo od jutra do mraka, tada sam imao deset godina, a najstariji fotografski zapis koji imamo pokazuje da su fudbal u Krivoj Bari igrali radnici Kudeljare još 1952. godine – priča za Desavanja u Bijeljini Ignjat Đorđić koji je sa nama podijelio uspomene o ovom najpopularnijem sportu svih vremena.

ignjat djordjic 1

Ignjat Đorđić

Đorđić ističe da se tih godina živjelo za fudbal svim srcem i da su entuzijasti iz Krive Bare davali sve od sebe da ovo selo dobije profesionalni klub.

– Stara fotografija koju čuvamo u prostorijama mjesne zajednice prikazuje ekipu radnika Fabrike kudelje koja je postojala u Krivoj Bari, na mjestu današnjeg svečanog salona „Orfej“. To je ekipa koja je igrala utakmicu 1952. godine, a moguće je da su odigrani susreti i ranijih godina. Godine 1973. na Zboru građana smo donijeli odluku o formiranju fudbalskog kluba. Postojala je potreba jer smo imali mnogo omladinaca koji su se bavili ovim sportom. Formirali smo upravni odbor i registrovali FK „Mladost“, klub koji je postojao sve do unazad desetak godina – navodi Đorđić.

Prema njegovim riječima, sedamdesetih godina prošlog vijeka mjesna zajednica je imala vlastiti žiro-račun, ali i sredstva iz samodoprinosa, pa je FK „Mladost“ ubrzo počela sa igranjem utakmica u okviru Opštinske lige tadašnjeg Fudbalskog saveza Bijeljina.

– Dvorovi su nam poklonili prvu sportsku opremu, a u početku smo koristili i njihovo igralište. Poslije su nas slali u Trnjake da treniramo, pa u Brodac, zatim u Balatun, i to je trajalo do 1981. godine kada smo na inicijativu Zbora građana tražili od vlasti kupovinu zemljišta za naš stadion, od sredstava samodoprinosa. Dobili smo odličan teren u Krivoj Bari čije su dimenzije zadovoljavale određeni rang takmičenja – prisjeća se Đorđić za Desavanja u Bijeljini

Zvanično otvaranje terena u Krivoj Bari priređeno je 1981. godine, pred pet stotina zaljubljenika u fudbal.

– Organizovali smo utakmicu protiv ekipe Garnizona JNA. Vidite ovu fotografiju, tu sam ja kao kapiten i pored mene golman Zdravko Bukarica iz OFK Beograda. Tada je među momcima koji su služili armiju ovdje, bilo sjajnih fudbalera koji su igrali za „Hajduk“, OFK Beograd i druge klubove prve lige tadašnje Jugoslavije. Izgubili smo tu utakmicu rezultatom 6:2, njihova ekipa je bila daleko kvalitetnija, ali u sjećanju ne ostaje rezultat, nego druženje i posjeta pet stotina ljudi u jednoj maloj Krivoj Bari – naglašava Đorđić.

FK „Mladost“ iz Krive Bare 1979. godine plasirao se u Ligu Semberije u kojoj su, između ostalih, igrali „Rudar“ iz Ugljevika, „Sloga“, „Gvozdevići“, „Ledinci“, „Mladost“ iz Zaira, „Kolektiv“ i druge ekipe, i tu se takmičio dvije sezone.

– Nakon toga smo se ponovo vratili u Opštinsku ligu u kojoj smo igrali dugo godina, rekao bih veoma uspješno. Rezultat nije bio toliko u prvom planu, koliko igra, druženje, zdrav život, omladina bez alkohola. Sada je, nažalost, došlo neko drugo vrijeme i vi ovdje u Krivoj Bari ne možete da nađete danas nijednog momka koji bi igrao za fudbalski klub. A recimo, u sezoni1976-1980, od 11 igrača, devet je bilo iz Krive Bare – priča Ignjat Đorđić i dodaje da su prije rata mnogi Bošnjaci, kolege i prijatelji, dolazili da igraju fudbal u Krivoj Bari.

Gledajući stare fotografije, on se prisjeća nekih imena igrača, poput i danas aktivnog fudbalskog trenera i zaljubljenika u sport iz Krive Bare, Jovice Lukića, zatim Milorada Markovića, ili Mlađe Đorđića koji je od vlastitog novca kupio „Zastavin“ kombi kako bi igrači mogli da odlaze na utakmice u udaljenija mjesta.

Pominje Ignjat i Žarka Lukića koji je igrao do svoje 40. godine, ali i Mileta Dragića, Nikolu Lukića…

– Postojala je jedna knjiga koju ne možemo da pronađemo, a u njoj je Mlađo Đorđić bilježio sve odigrane utakmice FK „Mladost“ od prve do posljednje. Takvi podaci su značajni, to je istorija, to su sjećanja i ono radi čega je vrijedilo živjeti. Ostaju ove fotografije koje čuvamo u prostorijama mjesne zajednice, da svjedoče o druženju i prijateljstvu i da budu putokaz sljedećim generacijama – zaključuje Ignjat Đorđić.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

Danas bi imala 30. godina – prije 27. godine u NATO bombardovanju poginula trogodišnja Milica Rakić (foto)

0

Danas je navršeno 27 godine od kada su NATO bombarderi kasetnom municijom ubili trogodišnju Milicu Rakić u njenom porodičnom domu u Batajnici u predgrađu Beograda, a ova djevojčica postala je simbol stradanja sve djece u NATO agresiji na SR Jugoslaviju

milica rakic2

Te kobne večeri, 17. aprila 1999. godine, oko 21 sat zvuk sirena nadvio se nad prestonicom, što je značilo samo jedno – počinje vazdušna opasnost! Devojčica je poginula kada ju je pogodio geler u kući u Batajnici.

Stanovnici Srbije nikako ne mogu da izbrišu iz sećanja taj 24. mart 1999. godine i trajno će ostati urezano u sećanje tih 78 dana bombardovanja!

Procenjuje se da je tokom NATO agresije stradalo između 1.200 i 4.000 ljudi, a trogodišnja devojčica Milica Rakić postala je večiti simbol stradanja nevinih žrtava!

Milica, devojčica iz Batajnice, danas bi imala 27 godina. Te kobne večeri, 17. aprila, oko 21 sat zvuk sirena nadvio se nad prestonicom, što je značilo samo jedno – počinje vazdušna opasnost. Mala Milica spremala se za spavanje, majka ju je stavila na nošu i otišla u sobu da joj pripremi krevet za spavanje.

Umesto odlaska u krevet, mala Milica otišla je zauvek. Raketa pogađa kuću porodice Rakić, a geleri lome staklo od kupatila u kome je sedela Milica. Vrata na kupatilu su bila otvorena. Začula se jaka detonacija, stakla su popucala, pločice i fasada, sve se razletelo!

Kako je ranije ispričao Žarko, tata stradale devojčice, on je utrčao u kupatilo. Dete mu je ležalo mrtvo na podu, oko nje je bilo prepuno krvi, ali nadao se da je Milica i dalje živa… Uzeo ju je u ruke, sjurio se niz stepenice, odneo je u auto i prevezao u bolnicu, ali tamo su mogli samo da konstatuju smrt.

Vest o smrti male devojčice Milice potresla je čitav narod, bol ne jenjava ni nakon 20 godina. Roditelji male devojčice snagu su našli u starijem sinu Aleksi i ćerki koju su dobili nakon Miličine smrti.

Spomenik Milici Rakić postavljen je u Tašmajdanskom parku u Beogradu.

milica rakic1

Na mermernom bloku, čije čelo zauzima bronzana statua male Milice Rakić, na srpskom i engleskom jeziku uklesana je poruka: “Bili smo samo djeca”.

Malenu Milicu Rakić, koja je rođena 9. januara 1996. godine,kroz stihove od nezaborava oteo je Dobrica Erić pjesmom “Čiko ja tebe gledam sa neba” u kojoj svojim ubicama poručuje: “Da ti kažem još samo ovo. Pa idi i zaboravi me. Mama će da me rodi ponovo. I daće mi još ljepše ime!”.

Prema zvaničnim podacima tokom bombardovanja SR Jugoslavije ubijeno je 79 djece, međutim pretpostavlja se da je živote izgubilo njih najmanje 130.

Dešavanja u Bijeljini

Izvor: desavanjaubijeljini.com

U Bijeljini prikazan film o doktoru Miodragu Laziću, čovjeku koji je više od heroja

0

U Bijeljini je večeras prikazan dokumentarni film „Ratni hirurg“ o doktoru Miodragu Laziću, koji je tokom proteklog rata spasio hiljade života za koga svi koji ga poznaju kažu da je više od heroja.

Kada je doktor Lazić došao u bolnicu `Žica` i spasio tolike živote postao je više od heroja“, istakao je Željko Milić, predsjednik Zavičajnog udruženja Sarajevsko-romanijske regije, koje je organizovalo projekciju.

Milić je naglasio da ovaj film predstavlja mali doprinos onome što je učinio doktor Lazić.

Predsjednik Skupštine Zavičajnog udruženja Sarajevsko-romanijske regije LJubiša Stanišić rekao je novinarima da je doktor Lazić simbol požrtvovanosti, srpstva i onog najznačajnijeg što čovjek ima.

On je istakao da će projekcija filma „Ratni hirurg“ biti organizovana i na bijeljinskom gradskom trgu za šta su dobili saglasnost od pokrovitelja promocije – grada Bijeljina.

Ovo filmsko ostvarenje govori o vremenu u kojem je živio i radio doktor Lazić, svjedočeći o snazi humanosti i požrtvovanosti u najtežim uslovima, kada su operacije izvođene bez osnovnih sredstava, često pod granatiranjem.

Producent Oliver Paunović rekao je da je film o srpskom hirurgu iz Niša, dobrovoljcu, rađen gotovo dvije godine na osnovu knjige doktora Lazića „Dnevnik ratnog hirurga“.

„Imali smo priliku da o ratnom hirurgu razgovaramo sa ljudima koji su radili sa njim, sa ljudima čije je živote spasio“, naveo je Paunović i dodao da je u filmu korištena i vještačka inteligencija.

Doktor Miodrag Lazić je 1991. godine napustio mjesto hirurga u Nišu i zaputio se u tadašnju Republiku Srpsku Krajinu. Tokom rata u BiH, kao hirurg, učestvovao je u proboju koridora u junu 1992. godine. Nakon toga se kao dobrovoljac javio u ratnu bolnicu „Koran“ na Palama.

Jedan je od osnivača ratne bolnice „Žica“ u Blažuju, kod Sarajeva, koja je bila takoreći na samoj liniji fronta. Ostao je tamo punih 40 mjeseci, kao jedini hirurg na području tadašnjeg Srpskog Sarajeva, gdje je obavio više od 3.500 operacija pod punom anestezijom.

Za zasluge u spasavanju života Srba i ljudi drugih nacionalnosti patrijarh srpski Pavle odlikovao je Lazića Ordenom Svetog Save. Lazić je dobio i Orden krsta milosrđa kojim ga je odlikovala Republika Srpska, a Srbija ga je posthumno odlikovala Ordenom Karađorđeve zvezde prvog stepena. Preminuo je 14. aprila 2020. godine od posljedica virusa korona.

Dešavanja u Bijeljini

Izvor: bijeljina.org/srna.rs

Počeo larvicidni tretman komaraca u Semberiji (foto)

0

Saopštenje za javnost Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Grada Bijeljina prenosimo u cjelosti:

Obavještavamo građane da je danas započeo larvicidni tretman uništavanja komaraca na području Semberije, koji se sprovodi po nalogu Gradskog odjeljenja za poljoprivredu.

FB IMG 1776450918179

Tretman će se vršiti kontinuirano, u skladu sa planom i vremenskim uslovima.

FB IMG 1776450921174

Apelujemo na građane da uklone stajaću vodu iz svog okruženja (bureta, kante, gume i sl.), kako bi se spriječilo razmnožavanje komaraca.

FB IMG 1776450908820

Sve uočene vodene površine mogu se prijaviti Odsjeku za poslove mjesnih zajednica na broj telefona 055/211-787.

Tretman je bezbjedan za ljude, životinje i životnu sredinu uz pravilnu primjenu.

Navedene usluge vrši firma DOO „Dezinsekcija“ Dvorovi.

Dešavanja u Bijeljini

Izvor: desavanjaubijeljini.com

BIJELJINA: Radnik u subotu dočekuje Sarajevo

0

Fudbalski klub Radnik nastavlja borbu u prvenstvu WWin lige Bosne i Hercegovine, a u narednom kolu u Bijeljinu stiže još jedan velikan bh. fudbala, ekipa FK Sarajevo, jedna od najkvalitetnijih u ligi.

Radnik pred sobom ima izuzetno važnu utakmicu u kojoj će pokušati doći do željenog rezultata, ali za takav ishod biće neophodna i snažna podrška sa tribina Gradskog stadiona.

Susret između Radnika i Sarajeva igra se u subotu sa početkom u 16:00 časova.

Iz kluba pozivaju sve navijače, simpatizere i ljubitelje fudbala da dođu u što većem broju i budu vjetar u leđa ekipi u ovom važnom meču.

Vidimo se na stadionu!

Dešavanja u Bijeljini

Izvor: desavanjaubijeljini.com

 

Cijene nafte pale u minuti nakon vijesti o otvaranju moreuza

0

Cijene nafte na svjetskom tržištu u jednoj minuti pale su za više od deset odsto i to nakon što su Iranci objavili da je potpuno otvoren Ormuski moreuz.

Odmah nakon te vijesti o otvaranju moreuza reagovao je Donald Tramp, predsjednik SAD koji je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao „Iran je upravo objavio da je prolaz potpuno otvoren. Hvala vam!“.

Na ove vijesti reagovalo je i tržište i cijene nafte značajno su pale. Cijena Brent nafte za barel iznosi oko 88 dolara i u svega nekoliko minuta pala je za više od deset posto.

Cijena WTI nafte pala je za 11,8 posto na 83 dolara.

Slična kretanja su i s Crude naftom koja je pala na 84 dolara, odnosno za 10,67 posto.

Dešavanja u Bijeljini

Izvor: nezavisne.com

Potpisan sporazum za gradnju gasovoda Šepak–Novi Grad vrijedan 1,29 milijardi KM

0

U Banjaluci je danas, 17. aprila, potpisan ugovor – okvirni sporazum o projektovanju i izgradnji magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad čija je planirana dužina trase oko 500 kilometara.

Ovaj ugovor su potpisali Nedeljko Elek, direktor preduzeća „Sarajevo-gas“ iz Istočnog Sarajeva koji je nosilac ovog projekta, te Miloš Petrović iz firme „Konvar“ iz Beograda.

Sporazum je potpisan u prisustvu Save Minića, premijera Republike Srpske i Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Srpske.

Minić je naveo da Srpska izgradnjom gasovoda pokazuje odlučnost da u izazovna vremena realizuje značajne investicije, te istakao da je ovaj projekat dio strategije energetskog razvoja Republike Srpske.

„Gasovodom se planira i mogućnost proizvodnje električne energije.

Raduje me transparentnost projekta. U junu počinje gradnja gasovoda. Takođe, raduje me i činjenica da raspolažemo domaćim resursima koji mogu sprovesti ovo“, naveo je Minić novinarima.

Đokić je kazao da u Srpskoj počinje još jedan izuzetno važan projekat kojim se potvrđuje čvrsta riješenost da se ide dalje putem razvoja.

„Ovo je najveći projekat koji je do sada počela i koji će izgraditi Republika Srpska“, rekao je Đokić.

Ko učestvuje u realizaciji projekta

Inače, firma „Konvar“ je nosilac konzorcijuma koji će biti izvođač radova u ovom projektu, te ga još čine preduzeća „Gastek“ Inđija, „Radis“ Istočno Sarajevo, Zavod za zavarivanje Beograd i „Jokić invest“ Zvornik.

Kako je ranije rečeno, projekat izgradnje ovog gasovoda se sastoji od tri faze, od kojih prva obuhvata izgradnju primarnog magistralnog gasovoda Šepak-Banjaluka.

Druga faza obuhvata izgradnju priključnih gasovoda, prema gradovima i opštinama koje su na trasi, odnosno planirana je gasifikacija 18 lokalnih zajednica duž trase.

Treća faza obuhvata izgradnju magistralnog gasovoda Banjaluka – Novi Grad.

Vlada donijela odluku

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske je u novembru prošle godine donijela odluku o davanju saglasnosti za realizaciju projekta izgradnje magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad, koji je od strateškog značaja planiranom strategijom razvoja energetike RS do 2035. godine.

Ovaj projekat je vrijedan oko 1,29 milijardi KM, te kad bude završen proćiće kroz 18 opština u kojima živi oko 64 odsto ukupnog stanovništva Republike Srpske.

Dešavanja u Bijeljini

Izvor: nezavisne.com

FK „Majevica“ Lopare – ponos Majevice koji raste iz godine u godine (foto)

0

U podnožju planine Majevice, u maloj opštini Lopare, već decenijama živi i traje fudbalska priča koja je za mještane mnogo više od sporta.

IMG d9b23558adf19ef3bc2ae8b552642776 V

FK Majevica Lopare danas predstavlja simbol zajedništva, upornosti i borbe – klub koji je iz lokalnih okvira izrastao u respektabilnog takmičara na fudbalskoj mapi Republike Srpske.

IMG f4bdcb8e08385318487a4f68271a5a5d V

Posljednjih godina, Majevica je napravila ogroman iskorak.

IMG dc86c9e15ac7d8df6706135d3494de87 V

Nakon osvajanja Područne lige i plasmana u viši rang, klub je nastavio stabilan razvoj, da bi potom izborio i nastup u Drugoj ligi Republike Srpske – Istok.

IMG eaa4643d50b431359019b82ab8da0853 V

Ipak, ono što je posebno obilježilo istoriju kluba jeste spektakularan nastup u Kupu Republike Srpske „Dr Milan Jelić“, gdje je Majevica stigla do polufinala i eliminisala favorizovani Rudar Prijedor, što se smatra jednim od najvećih uspjeha u istoriji kluba.

IMG d3f5bf593300ced1c01d750b648b3f1a V 1

Snaga Majevice leži u njenim ljudima. Okosnicu tima čine domaći igrači, momci iz Lopara i okoline, koji s posebnim motivom nose dres svog kluba. Uz njih stoje uprava, navijači i lokalna zajednica, koji zajedno grade zdravu i stabilnu sportsku sredinu.

Paralelno sa sportskim rezultatima, ulagalo se i u infrastrukturu. Stadion u Loparama je uređen, tribine obnovljene, a uslovi za rad značajno poboljšani, čime su stvoreni temelji za dalji napredak.

FK Majevica danas nije samo fudbalski klub – ona je priča o maloj sredini koja velikim srcem pravi velike rezultate.

Ako nastavi ovim putem, nema sumnje da će Majevica i u budućnosti donositi radost svojim navijačima i ponos cijelom majevičkom kraju.

Dešavanja u Bijeljini

Izvor: desavanjaubijeljini.com

Rakija iz voćnjaka Simić: Kvalitet ispred kvantiteta na 15. Sajmu turizma u Bijeljini

0

Na 15. Sajmu turizma u Bijeljini, Tomislav Simić predstavio je domaću rakiju „Šljiva“ pod brendom „Voćnjaci Simić“, ističući da je osnovni princip proizvodnje – kvalitet ispred kvantiteta.

viber slika 2026 04 17 10 16 17 561

Simić naglašava da se rakija proizvodi u manjim količinama, sa jasnim ciljem da se postigne vrhunski kvalitet. Voće koje koriste dolazi uglavnom iz sopstvenih voćnjaka, dok se dodatne količine nabavljaju minimalno, kako bi se očuvao standard i autentičnost proizvoda. Kako kaže, nema planova za povećanje proizvodnje, jer bi to moglo ugroziti kvalitet koji godinama njeguju.

viber slika 2026 04 17 10 16 17 953

Poseban značaj ima i porodična tradicija koja stoji iza ovog brenda. Proizvodnja rakije u porodici Simić traje generacijama, bez prekida, a Tomislav je zanat naslijedio od svojih predaka, uključujući i djeda.

viber slika 2026 04 17 10 16 17 862

Ono što dodatno ohrabruje jeste interesovanje mlađih generacija za nastavak ovog posla. Djeca već pokazuju želju da se uključe u proizvodnju, ne samo kao konzumenti, već i kao budući proizvođači. Upravo posjedovanje sopstvenih voćnjaka predstavlja snažan motiv da se ova porodična tradicija nastavi i u godinama koje dolaze.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

Večeras u Centru za kulturu Semberija film „Ratni hirurg“ o dr Miodragu Laziću u dva termina (video)

0

Zbog velikog interesovanja građana, film „Ratni hirurg“, posvećen dr Miodragu Laziću, biće prikazan u dva termina u Centru za kulturu u Bijeljini – 17. aprila 2026. godine u 19.00 i 21.00 čas.

Karte za prvi termin besplatnih karata su vec preuzete, dok se besplatne ulaznice za projekciju u 21.00 čas mogu preuzeti na biletarnici Centra za kulturu.

Projekcija filma realizuje se u organizaciji Zavičajnog udruženja sarajevsko-romanijske regije, uz podršku Grada Bijeljina.

Dr Miodrag Lazić bio je srpski hirurg i dobrovoljac, poznat po svom radu tokom ratnih dešavanja, posebno u bolnici „Žica“ u Sarajevu, gdje je u izuzetno teškim uslovima spasio hiljade života. Tokom rata obavio je veliki broj operacija i liječio ranjenike bez obzira na njihovu nacionalnost. Nakon rata nastavio je profesionalni angažman kao rukovodilac Urgentnog centra u Nišu, a preminuo je 2020. godine od posljedica virusa korona.

Film „Ratni hirurg“ inspirisan je njegovom knjigom „Dnevnik ratnog hirurga“, a kroz svjedočenja pacijenata, kolega i članova porodice donosi širu i emotivnu sliku o njegovom životu i radu.

Ovo filmsko ostvarenje ne govori samo o jednom čovjeku, već i o vremenu u kojem je živio i radio, svjedočeći o snazi humanosti i požrtvovanosti u najtežim uslovima, kada su operacije izvođene bez osnovnih sredstava, često pod granatiranjem.

Organizatori pozivaju građane da na vrijeme obezbijede ulaznice i ne propuste priliku da pogledaju ovaj značajan film.

Dešavanja u Bijeljini

Izvor: desavanjaubijeljini.com