NJUJORK – Kompanija "Yahoo" pristala je da plati 50 miliona dolara odštete i obezbijedi dvije godine besplatne usluge nadzora kreditne aktivnosti za oko 200 miliona ljudi u SAD i Izraelu čije su imejl adrese i drugi lični podaci bili ukradeni u najvećem hakerskom upadu na internet u istoriji.
Sporazum o isplati sada zavisi od federalnog suda. Riječ je o tužbi podnijetoj protiv "Yahooa" prije dvije godine zbog digitalnih krađa koje su se odigrale u 2013. i 2014, ali su otkrivene tek 2016.
Hakeri, među kojima su i neki koje je FBI povezao s Rusijom, napali su oko tri milijarde naloga na "Yahoou". Sporazum o poravnanju pokriva oko milijardu tih naloga, odnosno oko 200 miliona ljudi.
Kulminacija migracija u Srpskoj i dalje ne jenjava.
Redovi pred slovenačkom ambasadom u Banjaluci u odnosu na prethodni period duži su za još nekoliko metara, a to su potvrdile i posljednje analize portala Posao.ba, prema kojima je za 24 odsto u odnosu na prvu polovinu prošle godine veća potražnja za poslovima, pogotovo u ugostiteljstvu i građevinarstvu.
Prema pomenutoj analizi, u prvoj polovini 2018. godine objavljena su 4.742 oglasa za posao, što je za 24 odsto više u odnosu na prvu polovinu 2017, putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, 34 odsto više nego u prethodnoj godini.
Poslodavci su, u ovom periodu, primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se, u proseku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, što predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.
Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo.
Da se broj slobodnih radnih mjesta povećava i da poslodavci sve teže dolaze do kvalifikovanih radnika potvrđuju i u Agenciji za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“.
„Vidljiv je blagi rast privrede na području banjalučke regije, a velika potražnja vlada za radnicima u proizvodnim pogonima u Kotor Varošu, Čelincu, Gradišci i u Banjaluci. Međutim, mnogo je više slobodnih radnih mesta koja ostaju iza radnika koji masovno odlaze u inostranstvo“, rekli su u ovoj agenciji.
Jedan od onih koji je svoju sreću pronašao van granica Republike Srpske, konkretno u Franfurtu je građevinac Dragan R. iz Stanara kraj Doboja sa prebivalištem u Banjaluci, bivši policajac, koji se zbog niza godina na birou za zapošljavanje odlučio za prekvalifikaciju.
„Prekvalifikovao sam se i odlučio da napustim Banjaluku, danas radim u Franfurtu gde imam satnicu 13 evra, samo tri evra manju nego u Banjaluci dnevnicu, pa računajte“, ispričao je Dragan R.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić potvrdio je da su podaci pometunog portala relevantni i da najveći uzrok takvog stanja, mimo migracija, leži u sistemu obrazovanja koje nije prilagođeno tržištu rada.
Odlaze u Sloveniju i Njemačku
Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inostranstvu su Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Nemačka 15.000. Zvaničnih podataka za Hrvatsku nema, ali s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno je isti ili veći nego u Sloveniji. Ove tri zemlje su u prošloj godini povukle 65.000 do 70.000 ljudi.
Kako se lokalna grupa Ni?lija na originalan na?in bori sa uni?tenim ulicama, rupama na putevima, poru?enim stubovima i ostalim komunalnim problemima.
Oni su slavili ro?endan rupi na sred puta. Zatim su pecali ribu u bari neasfaltiranih ulica, a onda su ostavljali bokserske rukavice na sru?enim stubovima koje niko ne pomera godinama.
Ovoga puta su na dotrajalim elektri?nim kablovima koji vise naokolo sa bandera i ugro?avaju bezbednost u Ni?u osvanule – rode i majmuni.
Od kartona, ali ipak.
Niko ne zna ko su to „oni“, ali ih u Ni?u ve? uveliko nazivaju „gerilcima“ koji se protiv komunalnih problema u gradu bore – ironijom.
„Mi uka?emo na problem, a ispostavilo se da ga vlasti onda jako brzo re?e, iako se to ranije ?ekalo godinama.
Mo?da su na?e metode nekom ?udne, ali ispostavilo se da pale.“
Za?to postoje – Kako da odgovori? na „java?luk u gradu“
Na broj telefona se javlja mu?karac, ali na pitanje kako se zove odgovara:
„Ako ba? moram da imam ime, neka ono bude Nice guy (dobar momak).
„Da, mi smo stavili majmune sa bananama i rode koje zabrinuto gledaju na kablove.
„Za?to? Pa, ideja je da se spre?i java?luk u gradu“.
Te?ko je do?i do rezulatata, pa je neformalna grupa, za koju Dobar momak ka?e da „nekad okupi dvoje, a nekad 22 ljudi“, smislila na?in da gradu sama ukazuje na probleme.
Slavili ro?endan rupi: „Za?to? Pa, ideja je da se spre?i java?luk u Ni?u“/Ni?ki gerilci
Kablovski operateri razvukli su u Ni?u ogroman broj kablova, koje niko ne sre?uje.
Bezbednost u gradu je ugro?ena jer gra?ani gotovo da mogu neke od njih da zaka?e – kada prolaze automobilom. Zato su se „gerilci“ ponovo okupili.
Ni?lija, mada se njegovo poreklo ne mo?e potvrditi, ka?e da se pokazalo da stvarno imaju rezultate i da lokalna vlast budno prati njihove acije.
„Uka?emo na problem, a oni, eto ih.
„Bio je tu jedan stub koji je pao, a niko ga nije pipao godinama.
„?im smo postavili bokserske rukavice na stub, odmah su ga sklonili. „
Organizovali su olimpijadu u preletanju bare koja se napravila, a pozvali su pecaro?e da bace i ?tap/Ni?ki gerilci
Gra?ani, a i vlast izgleda, pamte i pecanje pastrmke u betonskoj rupi.
„Onda je bila ta ogromna rupa na sred puta, a grad godinama nije raspisivao tender za asfaltiranje.
„Mi napravili seriju u njenu ?ast. Proslavili joj ro?endan, organizovali olimpijadu u preletanju bare koja se napravila, a pozvali pecaro?e da bace i ?tap.
„Gradsko komunalno je ve? sutra do?lo da zatrpa rupu i sve asfaltira.“
Grupa mo?e da se pohvali i da je uspela da natera vlast da asfaltira ulicu od 300 metara, nakon olimpijade u preskakanju bara, kao i da sredi de?ije igrali?te, nakon ?to je jedan de?ak slomio ruku u parku. Gerilci su u svako igrali?te postavili komplet za hitnu pomo?.
Ko su oni
Olimpijada za betoniranje ulice – ko mo?e du?e da tr?i, a da ne upadne u blato/Ni?ki gerilci
Mladi ljudi, srednjih godina, ali i porodi?ni – ovako Dobar momak opisuje svoju ekipu.
„Mi smo lokalpatriote.
„Ideja da budemo aninimni nije da se krijemo od nekoga, ve? ?elimo da inspiri?emo ljude.“
„Na primer, ako se neko pla?i i ne zna kako da re?i problem, mo?e da uradi ne?to sli?no. Pa da se sakrije iza nas. Ka?e, nisam ja, to su ovi.“
Ne ?ele ni na koji na?in da se reklamiraju, ve? samo da nateraju vlast – da radi svoje.
On ka?e da bi najvi?e voleo kada bi mogli legalno da rade. Da odu u op?tinu i po?ale se na problem. Ali to, na ?alost, ne funkcioni?e.
Kako da gra?ani do?u do njih
Nikako. Grupa nema ni sajt niti neki kontakt, a novinari ve?inom dolaze do njih – preko kolega koji su sa ekipom ve? pri?ali.
„Ne mo?emo da re?imo sve probleme ljudi. Zato ne ?elimo da ulivamo ljudima la?nu nadu.
„Ho?emo i njih malo da pozovemo na aktivizam.
Da jo? neko proslavi ro?endan kojoj naprsloj cevi, uni?tenim kontejnerima ili otpadu pored puta.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Vojin Kusić (69), privatni preduzetnik iz Srpca, realizovao je tokom radnog vijeka brojne projekte iz oblasti proizvodnje predmeta od plastike, ali je ove godine u djelo proveo svoj najdraži projekat prema ideji iz momačkih dana. Podigao je kuću na okretanje, jedinu u Republici Srpskoj, a najvjerovatnije i u Bosni i Hercegovini.
Ideja o kući na okretanje rođena je prije pola vijeka, na željezničkoj stanici u Beogradu, dok je Vojin razgledao okretaljku za lokomotive i vagone.
U svojoj firmi za proizvodnju predmeta od plastike zapošljava 39 radnika, a u poslove je uključio i svoju djecu, kćerke Snežanu i Natašu i sina Vitomira.
– Kad sam vidio da djeca preuzimaju proizvodnju, bacio sam se na ostvarivanje ideje iz mladih dana. Počeo sam kao hrčak sakupljati i pripremati materijal za gradnju kuće okretaljke. U glavi sam imao vlastiti projekat, bez pomoći arhitekata, a lokacija koju sam odabrao za gradnju, udaljena je 200 metara od porodične kuće – govori Vojin.
Djeca su ga odvraćala od ove ideje, ali kad su vidjela da je uporan i da je počeo s iskopavanjem zemlje za temelj, i sama su se uključila u akciju onoliko koliko im je otac dozvoljavao.
– Sazidao sam šestougaoni temelj, na koji sam postavio 12 valjaka iz jednog starog vojnog transportera, a nosivost svakog od njih je pet tona. Postavio sam kružnu stazu po valjcima s ležajevima i zupčanicima i sve to povezao sa snažnim motorom s reduktorom. Na temelju sam podigao prizemlje i sprat od laganih materijala, poput sendvič lima, u kojem se nalazi kamena vuna, i sve sam to pokrio laganim krovom kineskog stila radi atrakcije – pojašnjava Kusić.
Samo pohvale
Okretanje kuće može se podesiti tako da se okrene jednom u 24 sata, a može i veoma brzo, uz obrtaj koji traje dvije i po minute. Vojinovim neobičnim projektom svi su oduševljeni i za kuću dobija samo riječi hvale. On je presrećan, jer je uspio provesti u djelo najdražu ideju u životu.
– Koliko znam, jedini sam u BiH s ovakvim izumom. Ima li išta ljepše od toga da iz iste sobe možeš gledati i izlazak i zalazak Sunca, panoramu Srpca i okoline, rijeku Savu, naselja preko nje u Hrvatskoj – ističe Kusić.
Prijatelji na probi
Prepričao nam je anegdotu sa prijateljima koje je doveo na probu kuće.
– Dok je nas petnaestak sjedilo u staklenom salonu, neprimjetno sam uključio motor, a jedan od njih počeo je vikati da mu nešto nije u redu s glavom, jer se oko kuće okreću njiva i kukuruzište. A drugi ga je smirivao rječima da je s njegovom glavom sve uredu, ali nije siguran da li je tako i sa mojom – uz smijeh govori Vojin, piše avaz.ba.
U mnogim kulturama, uobičajeno je praznovjerje da ljudi kucaju o drvo kako bi prizvali sreću ili odbili nesreću. Ipak, dok je izraz „kucati u drvo“ poznat od 19. vijeka, čini se da nema univerzalnog dogovora o tome kako je nastao.
Jedno od najčešćih objašnjenja za ovaj fenomen je običaj iz drevnih paganskih kultura, kao što su Kelti, koji su vjerovali da duhovi i bogovi žive u stablima, piše 24 sata.
Kucanje o deblo stabla vjerovatno se praktikovalo kako bi se podstaklo dobro raspoloženje, i zatražila zaštita nadprirodnih bića. Takođe, to je mogao biti način iskazivanja zahvalnosti za sreću koju čovijek ima.
Još jedna teorija jeste da su ljudi kucali u drvo kako bi izbjegli zle duhove ili ih spriječili da slušaju kad su se hvalili zbog svoje sreće, čime se spriječavao preokret njihove sreće u nesreću.
U međuvremenu, hrišćani često povezuju ovu praksu s drvetom krsta sa Hristovog raspeća, piše History. U prošlosti su paganski narodi vjerovali da duhovi žive u drveću, a da kucanjem po drvetu ljudi mogu zatražiti pomoć dobrih duhova ili da će tim gestom otjerati zle duhove.
Neki istoričari i istraživači smatraju da je kucanje o drvo noviji fenomen.
U Srbiji je otkriveno prisustvo tri nove vrste droge, javio je RTS. Droge je otkrio Sistem za rano upozoravanje o novim psihoaktivnim supstancama u Ministarstvu zdravlja, u saradnji sa MUP-om i Bezbjedonosno-informativnom agencijom.
Srbiju je Evropski monitoring centar obavijestio o prisustvu različitih grupa novih supstanci na tržištu EU, a u toku je procedura stavljanja i 19 zabranjenih supstanci na kontrolnu listu.
U više gradova u Srbiji biće organizovane tribine na kojima će učenici, nastavnici i roditelji biti upoznati o novim psihoaktivnim supstancama.
Uskoro se očekuje i edukacija zdravstvenih radnika za postupanje u situacijama o predoziranju.
Psihijatar u Dnevnoj bolnici za liječenje zavisnosti u adolescenciji Svetislav Mitrović upozorava da su sve nove psihoaktivne supstance opasne i da drastično ugrožavaju mladi život.
MUP danas u Obrenovcu spaljuje drogu zaplijenjenu u prethodnom periodu.
U Srbiji je nedavno policija prvi put zaplijenila takozvanu “božiju drogu”, a prije dva dana uhapšena je 19-godišnja devojka zbog posjedovanja tri litra ove psihoaktivne supstance.
Riječ je o supstanci DMT /dimetiltriptamin/ koja se najčešće unosi udisanjem isparenja ili oralno. Izaziva različite efekte – od kratkih psihodeličnih stanja do veoma jakih halucinacija. Korisnici te droge mogu da u potpunosti izgube vezu sa realnošću, što može biti izuzetno opasno. Uživaoci tvrde i da imaju razna spiritualna iskustva zbog čega je i nazivaju “božija droga”.
Na YouTubeu je objavljen video koji pokazuje nešto radikalniji tuning automobila, a koji definitivno zahtijeva puno znanja i još više iskustva.
I dok neki razmišljaju o pomodnim preradama svojih automobila u smjeru elektrifikacije, Rus Igor Negoda je svoju BMW „kockicu“ odlučio da oplemeni pogonom iz vojnog aviona, MIG-23.
Da ne bi bilo zabune, logično da ne govorimo ovdje o mlaznom pogonu MIG-a, već turbo-starteru, plinskoj turbini TS-21 koja se koristi kao pomoćni agregat pri aktivaciji glavnih motora.
Da bi pogon profunkcionisao, Igor je u automobilu napravio nekoliko izmjena, te je uz dodatne unikatne elemente uspio da spoji motor i mjenjač.
Kako funkcioniše BMW s turbo-osovinskim motorom iz MIG-a, pogledajte u nastavku. Mi ćemo samo dodati kako je audiovizuelni doživljaj ipak najzanimljiviji, a tek potom dolaze performanse.
Oko 60 KS i čak 400 Nm sasvim su dovoljni za puno zabave, koju će sputavati tek enormna potrošnja goriva.
