Biste bijeljinskih narodnih heroja iz perioda antifašističke borbe ponovo su istaknute na javnim mjestima u gradu.
Godinama su čuvane u depou Muzeja Semberije, a vraćene su na ranije postamente zahvaljujući SUBNOR, koji baštini tradicije Narodnooslobodilačkog rata.
Građani Bijeljine kažu da prošlost treba poštovati i pamtiti, jer bez nje, nema ni budućnosti.
Bista Rodoljuba Čolakovića prva je vraćena u gradski park prije desetak godina. Potom je ispred bijeljinske škole „Sveti Sava“ postavljena i bista Radojke Lakić, dok je bista narodnog heroja Veselina Gavrića našla mjesto na jednom od gradskih trgova.
Biste Rodoljuba Čolakovića, Fadila Jahića Španca, Mirka Filipovića postavljene su u gradskom parku, a biste ostalih istaknutih heroja sačuvane su u njihovim rodnim mjestima.
Od 9 heroja iz Narodnosolobodilačkog rata od 1941. do 1945. godine istaknuto je osam bista. Planirano je da se istakne i bista narodnog heroja Hamze Hamzića, ali ona još nije pronađena.
Za ovu akciju iz gradskog budžeta izdvojeno je 8.000 KM, podsjetio je predsjednik SUBNOR Bijeljina Mihajlo Vidić.
Jeres
On navodi da je inicijativa da se vrate biste pokrenuta odmah nakon otadžbinskog rata ali da je tada, nažalost, to pitanje bila svojevrsna jeres.
– Sada smo uspjeli u tome i zahvalni smo lokalnoj i republičkoj vlasti koji su nam pomogli u tome. Imamo pet spomenika, poput spomenika u Rači, Donjoj Bukovici, Donjoj Čađavici, ali i dosta spomen ploča, koje održavamo. Želja nam je sačuvamo ovaj dio istorije jer u sadašnjim udžbenicima nema ništa o ovim događajima i ljudima koji su dali ogroman doprinos u borbi protiv fašizma – istakao je Vidić.
Od 1992. godine u depou Muzeja Semberije čuvano je 16 bista narodnih heroja, revolucionara, zaslužnih građana i učesnika španskog rata.
Viši kustos Mila Stanojević kaže da su biste Rodoljuba Čolakovića, Fadila Jahića Španca i Mirka Filipovića, koje su bile pohranjene u Muzeju, prve ustupljene SUBNOR.
Mila Stanojević
– Imamo i biste revolucionara, učesnika španskog rata i zaslužnih građana, poput prvog semberskog veterinara Joakima Perendije, dr Vojislava – Đede Kecmanovića, Filipa Višnjića, Mensuda Mujkića, Alije Alijagića. Svi su oni vezani za neke važne istorijske datume i vrijeme. I svi su dali doprinos razvoju Semberije ili borbi protiv fašizma – rekla je Stanojevićeva.
Svjedoci istorije
Ona kaže da nije bilo lako zaštiti te biste u prvim danima rata, ali da je i tada bilo razumnih ljudi koji su joj pomogli u tome da sačuva ove svojevrsne svjedoke istorije.
– Svaka od devet škola u Bijeljini nosila je ime nekog od narodnih heroja. Te biste ostaju na depou dok se ne vrate na mjesta na kojima su nekada bile – naglasila je Stanojevićeva.
Građani, kažu, tekovine NOB-a treba njegovati, a sjećanje na njih prenositi na buduća pokoljenja.
– Istorija se ne može brisati i skrnaviti. Ne smije se ni prekrajati. To je grijeh prema velikanima tog vremena. Svi narodi i civilizacije svijeta su ponosni na svoju istoriju, samo se mi, na Balkanu, nekako loše odnosimo prema njoj. A to je sramota. Naša buduća pokoljenja treba da poznaju istoriju. Jer bez prošlosti nema ni budućnosti – ističe Čedomir Radovanović.
Spomenik ispred škole
Uz pomoć gradske uprave predstavnici SUBNOR-a namjeravaju da obnove i spomenik ispred škole „Sveti Sava“ u kome su uklesana imena 209 učenika bijeljinske Gimnazije, poginulih u Drugom svjetskom ratu.
Kao svjedočanstvo stradanja u Drugom svjetskom ratu, uz biste narodnih heroja u gradskom parku biće postavljena i spomen ploča.
Izvor: srpskainfo.com
