Kukuruz ove godine prinosom i kvalitetom zrna nije iznevjerio očekivanja semberskih ratara.
Sudeći po tome, u ovoj proizvodnoj sezoni nadomjestili su ogromne ekonomske gubitke koje im je u uzgoju ove ratarice donijela prošla sušna godina. Ipak, u vrijeme skidanja kukuruza sa njiva, ali i sada ne drži kukuruz zavidnu cijenu na tržištu koja bi proizvođačima garantovala zaradu. Tako su mnogi uskladištili obrani rod, kako bi načekali bolju cijenu i došli do računice. Isto je uradio i Mlađo Kokanović iz Gornjeg Crnjelova, koji kukuruz kaže uzgaja isključivo za potrebe tržišta.
Kako bi upotpunosti osigurao uskladišteni rod, Mlađo je priča ubrano zrno odmah nakon berbe dosušivao u vlastitoj sušari, kako bi vrijednost vlage sveo na 14 jer toliko kaže mora biti. Kako bi smanjio troškove poprilično skupog posla, kukuruz je brao isključivo u zrnu.
Trenutnim stanjem cijena na tržištu kukuruza ne mogu domaći proizvođači biti zadovoljni.
Ima i onih koji su usljed nemogućnosti skladištenja ovogodišnjeg roda, kukuruz odmah prodali.
Radić je ove godine kaže sijao manje površina kukuruzom, bazirao se više dodaje proizvodnji pšenice i uljane repice i to isključivo zbog nedostatka padavina koje su kukuruzu neophodne tokom proizvodnog ciklusa.
U Udruženju poljoprivrednih proizvođača sela Semberije kažu da su u uzgoju kukuruza ove godine u boljoj poziciji oni koji ovu ratarsku kulturu uzgajaju za potrebe vlastitih farmi u odnosu na one koji kukuruz uzgajaju samo za potrebe tržišta, pa s obzirom da kukuruz nije kultura koja povlači podsticaje, ulaganja u proizvodnju su daleko veća nego u uzgoju pšenice.
U boljoj situaciji bi bili proizvođači kada bi na gazdinstvima imali dovoljno skladišnih kapaciteta, da lageruju rod i tako sačekaju bolje prilike na tržištu kukuruza. Međutim da u izgradnju silosa ulože oko 60.000 maraka mnogi nisu u poziciji.
Ono domaćeg kukuruza, što je do sada predato otkupljivačima završilo je dijelom na domaćem a dobrim dijelom i na tržištima Italije i Turske.
Da je rekordne ovogodišnje prinose dočekala cijena od oko 32 marke došli bi poljoprivrednici do zavidne zarade u ovom poslu.
Izvor: www.ntvarena.com
