Republika Srpska uskoro će dobiti zakon o faktoringu, koji će firmama omogućiti prodaju postojećeg nedospjelog ili budućeg kratkoročnog potraživanja, a koje je nastalo kroz prodaju robe ili pružanje usluge, što bi, između ostalog, trebalo da dovede do veće likvidnosti privrednih subjekata.
Praktično, faktoring je pravni posao kupoprodaje postojećeg nedospjelog ili budućeg kratkoročnog potraživanja nastalog na osnovu ugovora o prodaji robe ili pružanju usluga, u kome učestvuju ustupalac, faktor (banka, društvo za faktoring ili IRB) i dužnik.
Suština je u tome da faktor uz prethodni sklopljen ugovor firmi koja ima potraživanja od nekoga za prodanu robu ili uslugu isplati taj novac, koji im se kasnije vrati kada se ta faktura za prodanu robu ili uslugu naplati.
"Donošenjem zakona o faktoringu očekuje se povećanje naplate potraživanja, a time i povećanje likvidnosti, povećanje pravne sigurnosti u poslovanju ugovorenih strana, povećanju konkurentnosti privrednih subjekata, smanjenju zaduženosti privrednih subjekata i povećanju konkurencije u finansijskom sektoru i snižavanju cijene kapitala", rekao je za "Nezavisne" Saša Stevanović, ekonomista.
Ističe da je značajan efekat ovog instrumenta moguće potražiti u sferi bržeg obrta novca u sistemu BiH, koji u posljednjih 20 godina bilježi usporavanje, te da je još rano govoriti o eventualnim efektima ovog zakona, koji će u dobroj mjeri zavisiti od finansijske pismenosti poslovne zajednice, dobrog upravljanja rizicima, etike i stepena povjerenja u privatnom sektoru.
U obrazloženju zakona o faktoringu, između ostalog, navedeno je da će doprinijeti povećanju naplate potraživanja, a time i povećati likvidnost kao i pravnu sigurnost u poslovanju, što bi moglo dovesti do povećanja investicija. Takođe, faktoring bi trebalo da poveća konkurentnost privrednih subjekata, smanji zaduženost i poveća konkurenciju u finansijskom sektoru te snizi cijenu kapitala.
Ono što bi mogla biti i najveća prednost ovog zakona po privredu jeste da bi mala i srednja preduzeća koja teško dolaze do sredstava za likvidnost dobila brže i povoljnije finansiranje nego kroz kreditnu zaduženost kod banaka.
"Mala i srednja preduzeća tradicionalno imaju otežan pristup bankarskim sredstvima usljed niske kreditne sposobnosti ili neadekvatnih sredstava obezbjeđenja kredita. Za razliku od kredita, gdje se odluka o kreditiranju zasniva na bonitetu preduzeća i kolateralu koji preduzeće može da obezbijedi, što je otežavajuća okonost za veliki broj malih i srednjih preduzeća, kod faktoringa kvalitet potraživanja je ispred kvaliteta koletarala", navodi se, između ostalog, u obrazloženju Prijedloga zakona o faktoringu, koji će poslanici Narodne skupštine Republike Srpske razmatrati na sljedećem zasjedanju.
Inače, RS je posljednja od zemalja u regionu koja donosi poseban zakon o faktoringu s obzirom na to da u Srbiji, Hrvatskoj i FBiH takav zakon postoji već godinama. Kada je riječ o društvima za faktoring koja će moći obavljati ove poslove, njih će moći osnovati fizička lica i domaća i strana pravna lica, s tim da će imati obavezu da prilikom osnivanja uplate osnovni kapital od 250.000 KM.
