„Lanac slobode“ Zorana Ćirića donosi priču o Beograd 1999. godine koji se na referendumu otcijepio od okupirane Srbije. Podijeljen na administrativne zone i premrežen zapadnim agenturama i gerilskim podzemljem, Nišvil postaje nova prestonica Administracije za Donji Balkan, Glavnog Federalnog Ureda, kao i novouspostavljene Unionističke vlade Srbije. U zastrašujućoj postapokaliptičnoj atmosferi, grad je ispresijecan električnim žičanim ogradama, njegovim ulicama šetaju vojnici i plaćenici iz cijelog svijeta, mnogi od njih su na drogama, i sami zahvaćeni sveopštim haosom u kojem vladaju užasavajuća otupjelost i sivilo. Teška se sijenka straha nadvila nad gradom: ubijen je Sotir, potajni gospodar nove prestonice. Ko će vladati Nišvilom nakon njegove smrti? Sve grupe u gradu spremne su za rat: Federalci i Mondisti; Urgovci i Amosi; Administracija i Federalni Ured… a i „Vitezovi” su nestrpljivi da saznaju ko im je novi vođa. Jedan događaj uteruje strah u kosti svim glavešinama: vratio se Jordan, Sotirov najbliži prijatelj. Obojica su bili pripadnici Tajne policije nekadašnje države. Ratovali su zajedno, „čuvali red” i prije i poslije rata. Ali niko ne zna za njihov zavjet da će osvetiti jedan drugog ako neko od njih dvojice nastrada od tuđe ruke.
Priča naratora koju čitaoci prate u romanu „Serotonin“ preklapa se sa pričom o Francuskoj koja gazi po svojoj tradiciji, koja trivijalizuje svoje gradove i koja uništava svoja sela. Narator nam govori o životu poljoprivrednika, o svom prijateljstvu sa jednim aristokratskim farmerom, o propalim idealima svoje mladosti, o nadi da će pronaći izgubljenu ženu… Govoreći o opustošenom svetu koji, bez dobrote i solidarnosti, izmiče kontroli, ovaj roman snažno se suočava i se temama osećanja griže savesti i pokajanja.
„Borhesove priče čitaju se s hipnotičkim interesovanjem koje je svojstveno čitanju detektivskih romana.“ Mario Vargas Ljosa.
Nakon dvadesetogodišnje pauze, 1970. godine Borhes se vratio žanru kojim suvjereno vlada: kratkim pričama. Knjiga Brodijev izveštaj, koja se sada prvi put pojavljuje u srpskom prevodu, ipak će iznenaditi mnoge koji su stekli utisak da prepoznaju borhesovski poetički kanon.
Pisac koji je ironično ispisivao pojam stvarnosti u zagradama (paralelni svijetovi, biblioteka kao kosmos za sebe, elementi mističkih i ezoterijskih učenja) sada u većini priča realistički oživljava opasnu i zlokobnu atmosferu argentinskog podzemlja – s goničima stada, taljigašima, konjokradicama, varalicama na kartama uvek spremnim da svoju ugroženu čast dokažu veštom upotrebom dugih noževa… Večne teme vernosti i izdaje, sudbine i slobodne volje, vremena i pamćenja prožimaju brutalni realizam ove neodoljive knjige, jedne od najboljih koje je Borhes napisao.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
