Vrhovni sud Republike Srpske je nedavno donio presudu kojom faktički zauzima stav, uz vrlo kratko obrazloženje, da ukoliko je račun dužnika blokiran (čak ako je u pitanju i Poreska uprava Republike Srpske) to predstavalja samo prekršaj za koji je predviđena novčana kazna ali za sobom ne povlači i poništenje ugovora o prenosu potraživanja.

Naime, kada u skladu sa Zakonom o unutrašnjem platnom prometu Republike Srpske povjerilac dužniku blokira račun, po intenciji zakonodavca trebalo bi da se i naplati putem sredstava na tom računu odnosno sukcesivno od novčanih priliva koji se doznačuju na taj i sve druge račune pravnog lica, sve dok se blokada u potpunosti ne izmiri. Navedeno podrazumijeva da se svi prilivi dužnika moraju obavljati preko računa da bi blokada mogla „povući“ sredstva u vlastitu korist.

CESIJA POD BLOKADOM RAČUNA I ZABRANJENI UGOVORI SA ILI BEZ POSLJEDICE NIŠTAVOSTI

U praksi se događa da dužnik čiji je račun blokiran, a istovremeno ima vlastita potraživanja od trećih lica, zaključui ugovor sa nekim drugim, tako da novčana sredstva umjesto njemu (na blokirani račun) budu uplaćena onome sa kim zaključi ugovor o ustupanju svog potraživanja, čime izigrava blokadu računa.

Ovakvom odlukom Vrhovnog suda zauzet je stav da je to „puki“ prekršaj za koji se plaćaju predviđene novčane kazne i da se taj ugovor kojim se prenosi potraživanje na drugog i izigrava blokada ne poništava.

Svakako, iz navedenog se već naslućuje velika pravna nesigurnost za povjerioce, da onaj ko je dužan i u prinudnoj je naplati, ima zakonit instrument i da izigra pokušaj naplate putem blokade što nikako ne može da se dopusti. Ovaj stav Vrhovnog suda Republike Srpske ispitaće upućena apelacija Ustavnom sudu.

Dešavanja u Bijeljini

Izvor: desavanjaubijeljini.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име