Mada je Vaskrs ili Uskrs centralni simbol hrišćanstva, kao dan sjećanja na uskrsnuće Isusa Hrista, većina običaja vezanih za ovaj veliki praznik ima prethrišćansko, pagansko porijeklo.
Tri najčešća simbola vaskršnje trpeze: jaja, pilići, zeke… naprosto simbolizuju plodnost i početak novog života, a na to ukazuju i običaji da se na Vaskrs jede i proljetna hrana: mladi luk, zelena salata, mlada jagnjetina.
Osim što simbolizuje plodnost zeko koji nosi jaja, vezan je i za jednu staru, prethrišćansku legendu o anglosaksonskoj boginji proljeća i novog početka Estre, po kojoj je vjerovatno i nazvan najveći hrišćanski praznik u engleskom jeziku (Ester).
Veliki petak, #decoupage#handmade#vaskrs#uskrs#vaskrsnjajaja #easter #eastereggs
A post shared by Tanja (@tanjin_kutak) on Apr 26, 2019 at 9:30am PDT
Priča kaže kako je boginja Estre jednom u šumi, krajem duge i hladne zime, naišla na ptičicu koja je od hladnoće umirala u snijegu. Ona ju je pretvorila u zeca, kako bi je krzno zaštitilo od hladnoće. Ali, zeko, koji je nekad bio ptičica je nakon preobraćenja zadržao sposobnost da nosi jaja.
S jajima ili bez njih, zečevi su životinje koje se brzo razmnožavaju i imaju mnogo potomaka, koji su takoreći od rođenja spremni za samostalan život, a već nakon pola godine i za parenje.
Interesantno je da u našim krajevima bojenje jaja ima dugu tradiciju i među pravoslavcima i među katolicima, ali da su simboli poput zeke na područje današnje BiH stigli tek sa austrougarskom okupacijom, kada su činovnici i vojnici iz drugih dijelova monarhije sa sobom donijeli i peštanske i bečke običaje. Oni su se, logično, prvo “primili” među katolicima.
Izvor: blic.rs
