Da li smo spremni oduzeti mogućnost glasačima da na izborima glasaju za pojedince, a ne samo za partije, da bismo se izborili s problemom odlaska „papaka“ nakon izbora?
Sudeći prema najavama i vladajućih i opozicionih partija u RS, odgovor je potvrdan. Na sastancima SNSD sa delegacijama SDS i PDP dogovoreno je da stranke zajedno stanu iza nekoliko političkih reformi, među kojima je i izmjena Izbornog zakona BiH.
– Dogovoreno je da se ide u izjmenu zakona na način da mandati pripadaju strankama. Dakle, zatvorena lista, s tim što će se ostaviti mogućnost da stranački organi mogu opozvati nekog izabranog kandidata. Znači da se i zamjenski mandat daje na odluku organa partije – kaže Slaviša Marković, član delegacije PDP na pomenutom sastanku.
Kaže da su svjesni da bi takvo rješenje u mnogome narušilo demokratski princip i ograničilo kandidata koji sada ima veće šanse da dobije mandat.
– Ovo je tek početna faza i treba prikupiti dovoljno informacija iz zemalja okruženja i kreniti u tom smjeru. Dogovoreno je da se imenuje komisija sve tri partije koja će prijedloge dalje usaglašavati. Otežavajuća okolnost je što je za izmjenu Izbornog zakona potrebno obezbijediti podršku i ostala dva konstitutivna naroda. Nije bilo razgovora s partijama iz FBiH, ali je naša procjena da će to ići malo teže iz razloga što Bošnjaci vjerovatno ne bi podržali izmjene zakona, jer bi na taj način moglo da dođe do ugrožavanja zagarantovanog procenta bošnjačkih poslanika u Narodnoj skupštini RS – kaže Marković.
Član Glavnog odbora SNSD Staša Košarac takođe kaže da je potrebna izmjena izbornog zakonodavstva i to u dijelu zatvorenih listi, ali i podizanja cenzusa sa sadašnjih 3 odsto.
– Mi iz RS imamo približno ista stajališta kada je u pitanju Izborni zakon i mislim da bi to mogao biti jedan od projekata gdje bismo mogli da manifestujemo srpsko političko jedinstvo u odlučivanju. Naravno, možda to neće biti dovoljno, jer su za donošenje Izbornog zakona na nivou BiH potrebne i druge dvije strane. Ali, mislim da je pitanje cenzusa i vlasništva mandata nešto oko čega bi se moglo usaglašavati – kaže Košarac.
– Dugo vremena se u BiH pokušavaju vratiti zatvorene liste, iako u našem okruženju postoje pritsici da oni uvedu otvorene liste. Sigurno je da pod plaštom „papaka“ političke stranke žele da garantuju ulazak svojim kadrovima, u koje imaju najveće povjerenje. Činjenica da imamo „papke“ je problem partija koje takve ljude stavljaju na liste. Unutar njih mnogi vide izvor izuzetno dobrog materijalnog stanja i bogaćenja – kaže Šehić.
Upozorava da bi se, u slučaju zatvaranja listi, mogla desiti neka vrsta građanskog bojkota koji bi mogao dovesto do smanjenja ionako male izlaznosti glasača na izbore u BiH.
Prag na 5 odsto
Kada je riječ o mogućem podizanju izbornog praga za ulazak u parlamente, Vehid Šehić smatra da bi to bio koristan potez, jer bi smanjio broj političkih subjekta koji izlaze na izbore, što bi uozbiljilo izborni proces.
– Neprihvatljivo je da imamo oko 140 političkih subjekata koji učestvuju na izborima, a znamo da mnogi ne mogu da dobiju ni 0,5 odsto glasova. Oduvijek sam bio zagovornik da taj prag mora biti pet odsto – kaže Šehić.
Izvor: srpskainfo.com
