Vještačka inteligencija kao dobar sluga i zao gospodar

Datum:

Share post:

​Od nepoznanice do najčešće korišćenog pojma savremene tehnologije – to je put koji je prešla vještačka inteligencija. Upućeni izdvajaju prednosti koje donosi ako se pravilno primjenjuje, dok jedan dio javnosti strijepi od nove tehnologije. Ipak, brzina kojom vještačka inteligencija ulazi u sve sfere života ne ostavlja nam mnogo vremena za razmišljanje.

Kad je britanski matematičar i kriptograf Alan Tjuring tokom Drugog svjetskog rata osmislio uređaj za dešifrovanje poruka njemačke mornarice, malo ko je mogao da nasluti da je postavljen temelj tehnološkoj oblasti koja će u godinama koje dolaze umnogome uticati na razvoj čovječanstva. Od tada do danas, naučnici razvijaju mašine ili računarske sisteme koji, raspolažući velikom količinom podataka pokušavaju da simuliraju ljudsku inteligenciju. 

“Sposobnost da mašine, od računara pa do robota, mogu da donose odluke, reaguje na podražaje iz okruženja i da urade nešto korisno po nas. Da nam pomognu. Što bismo mi rekli u robotici – da kolaborativno rade sa nama”, objašnjava prof. dr Zoran Miljković sa Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Još ima mišljenja na tu temu:

“Njena mogućnost da napredno analizira velike količine podataka. To je njen sav potencijal i benefit koji mi možemo koristiti kroz različite oblasti i sektore. Razvoj autonomnih sistema, vozila, roboti, dronovi… Ono što je interesantno je da ona na svim poljima može da doprinese”, rekla je Dragana Šutović Ilić ispred Centra za 4. industrijsku revoluciju.

Praktična primjena te tehnologije možda je najvidljivija na polju medicine.

Raspolažući milionima podataka, sistemi pomažu ljekarima pri uspostavljanju dijagnoza, odabiru terapije, prevenciji rizika. Na primjer, pruža se mogućnost za analizu na stotine hiljada mamograma u jednom danu, za šta bi ljekarima bile potrebne godine.

“Unaprijeđenje dijagnostike, terapije, optimizacija, terapije, personalizovane medicine na osnovu karakteristika pojedinca, razvoj novih lijekova i ubrzana istraživanja na osnovu podataka koju AI može da analizira, i da da potencijalna rješenja”, dodaje Šutović Ilić.

Stručnjaci upozoravaju da, ukoliko želimo da maksimalno iskoristimo potencijale vještačke inteligencije i umanjimo negativne posljedice, nephodna je hitna zakonska regulativa.

Da je vrag odnio šalu postali su svjesni i zvaničnici širom svijeta pa je na konferencijama, uz potencijalna ratna žarišta, vještačka inteligencija glavna tema.

Srbija je 2020. usvojila petogodišnju Strategiju razvoja te tehnologije, a nedavno je započeta izrada nove.

“Nas četrdesetak sada radimo po drugi put Strategiju razvoja VI u Srbiji do 2030. godini. Intezivno radimo na tome. Regulativa će biti bazirana na svim mjerama i indikatorima koje ćemo uspostaviti i koji već postoje”, naglašava profesor Miljković.

Osim Zakonske regulative, pred Vladom je i izazov da se uspostavi mreža socijalne zaštite i ponude programi prekvalifikacije radnicima kako bi savladali osnove vještačke inteligencije i bili konkurentniji na tržištu rada.

Mlađe generacije trebalo bi nešto spremnije da dočekaju novu tehnološku eru, jer se o vještačkoj inteligenciji uči već u osnovnoj školi, prenosi “RTS”.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: rts.rs

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

POVEZANE VIJESTI

Sutra Izborna skupština GO SPS Bijeljina

U Bijeljini će se održati Izborna skupština Gradskog odbora Socijalističke partije Srpske Bijeljina. U nedjelju, 3. marta 2024. godine,...

Uspješno izvedena pokazna vježba “Spasavanje 24 – Bratunac” (foto)

U Bratuncu je juče uspješno izvedena pokazna vježba „Spasavanje 24 - Bratunac“, koju je Republička uprava civilne zaštite...

DODIK NAKON SASTANKA SA BLANAROM “BiH u EU može samo bez Šmita i stranih sudija” (foto)

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je nakon sastanka sa ministrom inostranih poslova Slovačke Jurajem Blanarom da je...

U Bijeljini rođene ČETIRI BEBE

Dvanaest beba rođeno je u Banjaluci, po četiri u Bijeljini i Gradišci, u Zvorniku tri, po dvije u...