Budućnost dvorane sagrađene za Srpska open je izvjesna i i svijetla. Radi se o cijelom kompleksu trga, najvećeg dječijeg igrališta i dvorane koja je multifunkcionalna. U ovom trenutku je papirološki proces u toku, da u konačnici sve bude vlasništvo grada. Onda ide dio zapošljavanja radnika koji to treba da vode i održavaju.
To u intervjuu za Srpskainfo kaže gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, otkrivajući detalje o teniskom kompleksu, koji je u proteklom periodu izazvao ogromnu pažnju u Srpskoj. Stanivuković kaže da će jedan dio poslovnih prostora biti iznajmljen kako bi ostvarivali prihode.
– S druge strane, pripremamo se za nekoliko važnih događaja, potencijalno u maju i junu. Imamo najavljeno takmičenje u košarci na otvorenom, imaćemo u avgustu teniski čelendžer Banjaluka open. Planiramo niz kulturnih događaja, određen dio sajmova i turističkih manifestacija koje će biti u dvorani – kaže Stanivuković.
Paralelno s tim, dodaje, isti organizacioni odbor, u kome su predstavnici Vlade RS i Grada Banjaluka, razmišlja o daljim koracima, kao što je gradnja pokretnog krova na areni.
– Da vidimo koliko to košta. Definitivno je to druga faza gradnje, koja podrazumijeva i dva objekta sa te dvije strane koje nedostaju – kaže gradonačelnik.
Da li objekat sada ima građevinsku i upotrebnu dozvolu?
Sve papire je imao 10-15 dana pred početak turnira. Postojali su ATP standardi koji ne dozvoljavaju da imate turnir ako to ne uradite.
Koliko je ukupno koštao turnir Srpska open, uključujući dvoranu, a koliko je novca izdvojio Grad i iz kojih izvora?
Grad je u finansijama dao 15 miliona KM – kredit 10 miliona, a pet miliona direktno iz budžetskih stavki. To je predviđeno rebalansom za 2022. Banjaluka je vratila kredita 33 miliona KM, a podigli smo 25. Ja to zovem dobrim poslovnim potezom. Uvijek je dobro da dižete kredite, ali ako više od toga vraćate i da uvijek iz novog kredita imate investicije. Tri-četiri miliona će biti „prebijani“ kroz uređenje građevinskog zemljišta, kroz rentu, sa izvođačima radova koji prave to naselje i dužni su da naprave infrastrukturu. Poznato je da smo imali blizu 45 miliona KM prometa i prihoda kroz ugostiteljstvo, hotelijerstvo i turiste. Preko 100.000 ljudi je došlo u Banjaluku. Zvanično, 75.000 ljudi je na ulazima prošlo kroz park, a evidencija plaćenih turističkih taksi govori o 100.000 ljudi mimo građana Banjaluke koji su za vrijeme turnira bili u Banjaluci. Nama je došao jedan grad.
Novac je prebačen Teniskom savezu RS. Da li su ikom položili račune nakon završetka gradnje? Da li ste imali kontrolu nad svojih 15 miliona?
Mi znamo ono što je naš dio. Dio Grada je većinski išao za infrastrukturu. Smatram da je Banjaluka na sve načine izvukla maksimum. Nekada se neuki ljudi prave da su mnogo nauke pokupili, a ne mogu u svim segmentima, uz dužno poštovanje. Kažu, pogledajte koliko dvorana košta. A, da li iko kaže da je dvorana 11 metara pod zemljom, da ne bismo imali objekat 30 metara iznad zemlje koji bi zaklonio svako drvo.
Niste odgovorili na pitanje.
Mi imamo račune one koji smo mi dali. Vjerujem da oni u ovom trenutku to sve imaju. Ali to je stvar procedure. Kao što ste nas vi i mnogi kritikovali da park nije očišćen nakon šest dana. To je za mene budalaština, da za tako kratak period bude sklonjeno nešto što je postavljano tri mjeseca, oprema koja vrijedi 35 miliona, tamo je bilo 45 kamiona… Potom su došli praznici. Sve ono što je grad dao, sve ću dostaviti medijima crno na bijelo. Cijelim svojim bićem stojim iza toga. Ali, kada neko priča o cijeni mora da zna koja je ogromna razlika u cijeni kada u tenderskoj dokumentaciji napišete rok šest mjeseci ili rok dva mjeseca.
Na koji način planirate da odbranite zemljište koje je sud dodijelio „Autoprevozu“?
Teške su mogućnosti, gotovo nikakve. Ušli smo u izgubljenu bitku, da je pokušamo bar malo dobiti. Istina je da je formalno-pravno Autoprevoz sve u pravu, a suštinski znamo da su sve sudije podmićene u tom procesu. Od sedam sudija Ustavnog suda BiH, tri su bila protiv. A, imamo i sudove u RS koji su rekli u našem interesu. To znači da se radi o vrlo zahtjevnom predmetu, o velikoj lovi. U redu, mi znamo da smo izgubili taj parking, ali znamo da se rak izgubljenog parkinga pokušava proširiti, da nam se oduzme ulica, muzej, pa spomenik 12 beba.
Ako znate da ste izgubili, zašto ste izvodili radnike da brane zemljište?
Zamislite kakav bih ja bio gradonačelnik da znam da će nas sutra tjerati iz ulice i da ćutimo. I zato mi ne damo ovaj paking jer pregovaramo da nam ne diraju ulicu, muzej i spomenik. Ako popustite brzo na ovome, onda nam sutra neko drugi kaže “dajte za ulicu 12 miliona, ili vas tjeramo”. Znači mi smo spremni da amputiramo taj dio, ali nismo spremni da nam se ta bolest proširi na Vidovdansku ulicu, na muzej i na spomenik 12 beba.
Ako planirate Banjaluku kao da je višemilionski grad, da li imate strateški plan za rješavanje problema u saobraćaju?
Sve što drugi nisu mogli, mi smo pokazali da može. Kada pričate o saobraćaju, most u Docu decenijama čeka, pa je kao fol izvođač radova ušao pred izbore, a nijedan imovinski problem nije bio riješen. A, sada smo mi uhvatili problem, kao zeca, riješili ga i u avgustu krećemo da gradimo most u Docu. Za godinu dana ga završavamo.
Da li gradite po „svemirskom“ projektu prethodne vlasti?
Jeste, ali redukovan je. Nije normalno da od istočnog tranzita uvlačite četiri trake preko mosta u Docu kroz centar. Zato će most, umjesto četiri uzane trake, imati dvije široke trake, sa biciklističkim stazama i mostom posebnim za pješake. Idemo sa novom strategijom; gradimo obilaznicu oko Banjaluke. Od Barlovaca, Motika, preko Lauša. Već je započeto. Radi se o ogromnom projektu koji se finansira preko kineskih kompanija, preko projekta koji je započela Vlada RS, ali mi plaćamo imovinsko-pravne izazove koji su višemilionski. Trebaće pet, šest godina, to je ogroman projekat, ali će nam istočni i zapadni tranzit tada biti naše avenije, a ne tranziti. Most u Česmi završavamo potencijalno za manje od godinu dana. Radimo sve ključne saobraćajnice, put prema Donjim Kolima, put kroz Srpske Toplice, gradimo put kroz Debeljake, nastavljamo Priječane, Šargovac, Motike, Kuljane… Revolucija će biti jednosmjerni saobraćaj u centru grada, dvije trake za automobile, jedna za bicikle i jedna za taksiste i autobuse. Radimo kružni tok kod „Audija“, kružni uz Venecija most, kružni tok kod Kninske, na Petrićevcu, Paprikovcu… U centru grada neće biti auta. To znači Gajeva i Srpska ulica za pješake, nema Krašovog parkinga…
Gdje ćemo da parkiramo automobile?
Parkiraćete kod Paskoline ciglane, gdje pravimo garažu od dva podzemna i 4-5 nadzemnih spratova. Pravimo parking iza Tržnice, kod Zenita podzemnu i nadzemnu garažu. Sa GP „Krajina“ pregovaramo da svih 500 mjesta ispod naselja Borik otkupimo i stavimo ih u funkciju. Kod RTRS-ovog parkinga planiramo nadzemne garaže.
Šta je s javnim prevozom?
Javni prevoz za sve penzionere biće besplatan, a za sve ostale mnogo povoljniji. Uvodimo jedinstvenu autobusku kartu i pravimo revoluciju javnog prevoza nakon studije koja će da bude završena za tri-četiri mjeseca. Prema našoj evidenciji, a reći ćemo koje su to kategorije kada dođe vrijeme, 56.000 građana Banjaluke će se voziti besplatno doživotno. Sve linije će povećati broj polazaka skoro za duplo, a ukinućemo one linije koje vode do nečijih vikendica, što su davno postavljene. Studija javnog prevoza će reći gdje autoprevoznik zarađuje mnogo i tu ima da vozi mnogo više. Ali, reći će i gdje je izmišljena linija. Subvencionisaćemo prigradske linije, tamo je manje putnika, ali ljudi moraju da putuju. Ali, neću da pomislim da plaćam centar ili Starčevicu. Spremni smo dati više miliona subvencija, ali doći do svih ovih ciljeva. Pozivam svoje Banjalučane da koriste javni prevoz, vratićemo povjerenje u njega. Sa osam odsto onih koji sada koriste javni prevoz, želim da taj broj iduće godine bude 30 odsto. Parking u Banjaluci biće skuplji. U centru 3, 4, 5 maraka. Ništa duže od sat. Tako ćemo da napravimo svjetsku metropolu. To je revolucija, kao što je revolucija da ćemo naredne godine uraditi dva-tri kilometra plaža uz Vrbas.
Vrbas je kanalizacija; hoćemo li se kupati u kanalizaciji?
Plaže su iznad gradskog mosta, taj dio je manje zagađen. Od gradskog do zelenog mosta je mnogo bolja krvna slika. Od zelenog na gore djeluje idilično, ali ima ispusta koja treba tretirati. Od gradskog mosta nizvodno imamo problem, a 70 odsto naših problema je Crkvena. U avgustu krećemo da radimo kolektor na njoj. Košta od pet do 10 miliona. Kad to riješimo, Vrbas je 70 odsto prihvatljiviji. Sve to sada djeluje nezamislivo, ali uskoro će biti drugačije. Da li je bilo zamislivo da imate besplatan priključak za vodu i kanalizaciju? Mi smo se odrekli 10-15 miliona prihoda u narednih nekoliko godina.
To je ogromna pomoć za te ljude, ali je nepravedno prema onima koji su priključke već platili.
Uz dužno poštovanje prema svima koji tako razmišljaju, reći ću da se nisam rodio ranije i prije ovoga nisam mogao ništa da uradim. Ovo je kada ja mogu, kada se pitam. Prije mene izgleda da su se loše pitali. Ne možemo gledati u prošlost. Danas je Banjaluka snažnija, može da daje veće privilegije. Ja sam kao maturant platio maturu i uopšte nisam ljubomoran na one koji je neće platiti. Po toj definiciji ćemo zauvijek biti robovi prošlosti.
U kakvim ste odnosima sada sa skupštinskom većinom? Da li prolaze Vaši prijedlozi?
Oni su uvijek teški i komplikovani i uvijek protiv interesa Banjaluke i mene. Ono što je prolazilo bilo je pritisnuto i jednom euforijom Srpska opena. Posljednju sjednicu imali smo krajem marta, nakon toga nijednu. Prolazi poslovnička obaveza od 60 dana da se zakaže sjednica. Dolazimo u paradoks da je Skupština grada bolje radila kada nije bilo predsjednika nego sa ovim predsjednikom. Uslovi su teški, neradne nedjelje nema, najvećeg gradskog parka nema, pitanje je hoće li prihvatiti besplatne građevinske dozvole.
Ono što ste uspjeli da uradite, poput Srpska opena, bilo je u dogovoru s Vladom i predsjednikom RS. Je li to famozna simbioza? Da li išta možete da uradite a da ne pozovete Milorada Dodika da „pogura“ drugu stranu?
Što se tiče hotela Palas, 95 odsto je naših ruku djelo. Onih pet odsto, bez RUGIP i katastra možete samo da se slikate kraj one ruševine. Kada je bio organizacioni odbor rekao sam predsjedniku Republike i predsjedniku Vlade: “Uključite se, pozovite te ljude, da nam budu na usluzi”. I bili su. To nije simbioza, ne može drugačije. Banjaluka nije ostrvo. Razumijem da neke moje kolege imaju politiku „s njima ni u crkvu, ni u džamiju“. To je savršena strategija kada nemate nijednu odgovornost za narod. Ja ih podržavam u tome, ali ja koji vodim Banjaluku, moj uspjeh i brzina kojom ćemo promijeniti vlast na nivou RS mjeri se našim rezultatima ovdje. Kada ljudi vide naše rezultate glasaće za nas, ubijeđeni da ćemo tako raditi i za cijelu Srpsku.
Vaše su riječi „bato i seka“, porodično stablo vlasti. Nije ih opozicija izmislila. Zašto ih nema?
Jesu. Ja sam smatrao da sam silom inercije, koju sam imao pobjedom u Banjaluci, među onima koji ima najviše šansi da tu inerciju i energiju prenesem dalje i promijenim stanje u RS. U onom trenutku kada vam se dodijele druge kockice i karte, morate imati drugu političku platformu na kojoj bilježite svoje rezultate. Izvinite, vaša meta je gore, moja meta je ovdje dolje. Vidjeću ko je moj protivkandidat u Banjaluci i shodno tome ću postavljati svoju politiku. Riječi koje sam govorio su mi simpatične. Životni sokovi, pogledi, energija se mijenjaju. Danas sam sa saradnicima u stvaralačkom pogonu. Zašto ovo što smo uradili nema nijedan grad u RS? Zato što smo sposobni i zato što se u datim okolnostima snalazimo. Sa rezultatima u Banjaluci želim da mijenjam vlast na nivou Republike Srpske.
Kako prognozirate rasplet izbora unutar PDP? Da li ste za produženi mandat Branislavu Borenoviću?
Jesam. Branislav Borenović je najbolja opcija da nastavi dalje voditi stranku. Vrlo je izvjesno da ću biti potpredsjednik i njegov zamjenik. Napravićemo najbolji rezultat na lokalnim izborima.
Vi ćete opet biti kandidat za gradonačelnika Banjaluke?
Naravno, i pobijediću. To je plan, ne samo u Banjaluci, nego i u Kotor Varošu, Novom Gradu. Ima utvrda gdje je PDP mnogo snažan. Ovdje u Banjaluci gotovo da nemam protivkandidata.
Šta ako vam Jelena Trivić bude protivkandidat?
Izgubiće. Mislim da joj to ne treba u političkoj karijeri. Jer pored onog što se desilo na opštim izborima, pokradeno ili ne, ne treba joj ovdje legitiman poraz. To je moj stav. Ali svako bira svoj politički put i ja se ne plašim bilo koga. Izmišljotina je da Banjaluka više nije na istim principima. Neko ko je bio sa SNSD, DNS, do juče podržavao vladu Radovana Viškovića, preko noći promijeni dres i sada je on veći frajer i opozicionar nego što sam ja. A Drale u tužilaštvo, imam krivične prijave od prijatelja i od neprijatelja, pa me hapsilo, pa me tuklo. A tamo neki kaže da je on žrtva, opozicionar, on je za ispravne vrijednosti, on je od Dodika kilometrima, a mi smo kao bliski. Pustite tu priču. U politici si onoliko sposoban koliko nemaš sujete. Neki se moraju izdići iznad toga; ja ih pozivam da to urade.
Ranije ste pominjali da će rušenje hotela Palas početi u aprilu. Zašto kasni?
– Jeste, ali to je život. Danonoćno dvije godine radim na tom projektu. Imali smo 33 sporne parcele u okviru Palasa, gdje treba da bude hotel, koje smo riješili, nakon 43 godine. U prvom projektu se radilo o prosječnom hotelu, a naša je zamisao da bude megalomanski. Da uradimo u Banjaluci ono što bi dolikovalo gradu sa 10 miliona stanovnika. Hvala Filipu Cepteru, koji je odlučio da uloži u Banjaluku. Zvanično, u petak je počelo rušenje, imamo sve dozvole. Radi se o tome da smo morali dio parcele proširivati jer je riječ o hotelu sa 23 sprata, sa pet zvjezdica. Zvanični su podaci da je investicija oko 60 miliona evra, ali iz iskustva će to biti 150 miliona evra. To je privatni novac. Radi se o najvišoj i najluksuznijoj zgradi u istoriji Republike Srpske.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com
