Sreten Vučković, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu po ovlaštenju Gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, za portal Dešavanja u Bijeljini govorio je o proljetnoj sjetvi.
Na području Semberije počela je priprema zemljišta za proljetnu sjetvu. Kakva je situacija ove godine, na kojoj površini je planirana sjetva?
Priprema zemljišta za sjetvu je krenula. Planirano je i ove godine na području Grada Bijeljina da se zasije oko 32.500 hektara. Od toga je najdominantnija kultura i ove godine kao i prethodnih kukuruz, na površini od 25.500 hektara. Zatim slijedi povrće na površini od oko 4.400 hektara, industrijsko bilje, gdje je najdominantnija soja na površini od 1.000 hektara, duvan na nešto manjoj površini, oko 200 hekatara i krmno bilje.
Koliko je rana sjetva rizik ove godine?
Rana sjetva kada je u pitanju kukuruz i ostale ratarske, a i povrtlarske kulture je rizička, mada u prethodnih nekoliko godina poljoprivredni proizvođači koriste lijepo vrijeme, gdje već krajem marta počinju pripremu i sjetvu, međutim, s obzirom da imamo visoke cijene repromaterijala, utoliko je rizik veći, jer na velikom broju parcela prošle godine, prethodnih godina imali smo presijavanje, gdje imamo i ove godine u odnosu na prethodnu i povećanje cijene sjemenskog kukuruza i ostalih kultura. Rizik, kada je u pitanju rana sjetva, se nekad isplati. Isto tako, zna dodatno da utiče na same troške proizvodnje zbog presijavanja i još bezbroj problema koje može da prati rana sjetva.
Koliko će proizvodnja koštati ove godine i kakve su cijene repromaterijala?
Pa ove godine repromaterijali su, gledajući vještačka đubriva, nešto povoljniji u odnosu na prethodnu godinu. Prošle godine imali smo cijene vještačkih đubriva preko 200 KM, ove godine su od 120 do 160 ili 180 KM u zavisnosti od distributera, od samih proizvođača. Znači, nešto niže cijene vještačkih đubriva, a imamo i nešto niže cijene dizel goriva u odnosu na prošlu godinu. Dodatno je olakšano proizvođačima, gdje se regresirano dizel gorivo subvencioniše se sa 0,75 KM po litru, a prošle godine je ta subvencija iznosila 0,50 KM po litru. Kada je u pitanju sjemenska proizvodnja, imamo povećanje. Prošle godine jedna sjetvena jedinica kukuruza, domaćih hibrida, koštala je oko 80 do 90 KM, a sada ti isti hibridi koštaju 100 do 110 KM. Kada je riječ o stranim hibridima, sigurno za 20 do 30 procenata su veće cijene u odnosu na prethodne godine. Kada je u pitanju sjemenski materijal povrća, to su zaista visoke cijene i ulozi. Ono što je najveći problem svih proizvođača je što, uglavnom, nema ugovorene proizvodnje. Ono što, generalno, predstavlja problem na ovom području i kad je u pitanju ratarska, a pogotovo povrtlarska proizvodnja je da nijedan naš proizvođač ne može u startu da radi kalkulaciju (ulaz i izlaz), jer nema ugovorenu proizvodnju za unaprijed poznatog kupca. Utoliko je rizik veći i veoma često naši proizvođači kad podvuku crtu, budu u minusu. Da li je to u pitanju povrtlarska proizvodnja, ratarska ili bilo koja druga. Upravo iz tog razloga što nema ugovorene proizvodnje, već po minimalnim zagarantovanim cijenama i za poznatog kupca.
Za šta se pretežno ljudi opredjeljuju – za ratarsku ili povrtlarsku proizvodnju?
Uglavnom poljoprivredni proizvođači odlučuju se za ratarsku proizvodnju gdje je sama ratarska proizvodnja u potpunosti mehanizovana. Za razliku od povrtlarske proizvodnje, gdje se svake godine broj smanjuje. Povrtlarska proizvodnja nije mehanizovana, zahtjeva dosta radne snage, a i tu imamo veliki problem – nedostatak radne snage.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
