Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja svetog Alimpija Stolpnika.
Alimpije Stolpnik rođen je oko 522. godine u Hadrijanopolju u maloazijskoj oblasti Paflagoniji. Najprije kao ekonom, a potom kao đakon služio je u crkvi u Andrijanopolju kod episkopa Teodora, koji ga je prihvatio nakon očeve smrti. Iako je bio voljen od svih, uvijek je težio usamljeničkom načinu života. Prvo je pobjegao na istok u grad Еvhait, ali su ga odatle vratili Teodor i ljudi iz njegovog kraja. Pošto je želja da živi usamljenički preovladala, povukao se na jedno grčko groblje od kojeg su ljudi bježali zbog vjerovanja u demonska priviđenja. Tu se nastanio na jednom stubu (stolpu), prethodno uklonivši paganske simbole i postavivši krst.
Stajao 53 godine
Na stubu je na hladnoći i vrućini, u postu i molitvi, proveo veći dio života (prema hrišćanskom predanju oko 53 godine). Zbog toga je nazvan stolpnikom i ostao je dosljedan uprkos iskušenjima i podsmijehu ljudi. Najzad, poslije nekog vremena, ljudi su počeli da ga poštuju i da mu dolaze radi utjehe, pouke i iscjeliteljskih moći u koje se vjerovalo. Pored njegovog stuba najprije je podignuta crkva posvećena velikomučenici Еfimiji, koja mu se navodno javila u snu, a potom su podignuta i dva manastira, jedan muški i jedan ženski. U ženskom manastiru živjele su Alimpijeve majka i sestra Marija, a on je sa svog stuba, primjerom i riječima, ukazivao ljudima put ka spasenju. Ustanovio je tipike, odnosno manastirske propise prema kojima su se vladali monasi u oba manastira. Na primjer, monahinjama je bilo zabranjeno da se pojavljuju pred muškarcima.
Četrnaest godina pred smrt, Alimpiju su oboljele noge, tako da više nije mogao da stoji. Po predanju, Alimpije je živio 118 godina i preminuo je 640. godine u vrijeme vizantijskog cara Iraklija (610-641).
Vjerovanja
Prema starijim vjerovanjima, ovaj svetitelj spasao je narod od kuge i mnogih drugih bolesti. Takođe, danas bi trebalo otići u rano ujutru u crkvu, kako bismo bili zdravi tokom naredne godine. Sveti Alimpije Stolpnik smatra se i zaštitnikom stoke, pa se u narodu vjeruje da je na njegov dan nikako ne treba uprezati.
Danas ne valja jesti kravlje meso, a u istočnim krajevima Srbije praktikuju da ne iznose teletinu, kako bi u kući vladali napredak, sloga i mir.
Prepodobni Alimpije Stolpnik u mnogim porodicama slavi se kao krsna slava.
Molitva
Oče Sveti, Ljekaru duša i tijela, Koji si poslao Jedinorodnog Sina Svog, Gospoda Boga, Spasitelja našeg Isusa Hrista, Koji iscjeljuje svaku bolest i izbavlja od smrti, izliječi i mene od svih mojih duševnih i tjelesnih nemoći, i oživotvori me blagodaću Hrista Tvog, molitvama Prečiste Vladičice naše Bogorodice i Prisnođeve Marije, Silom Časnog i Životvornog Krsta, posredništvom Časnih nebeskih Sila bestjelesnih, Časnog, slavnog Proroka, Preteče i Krstitelja Jovana, Svetih slavnih i dobropobednih mučenika, prepodobnih i bogonosnih Otaca naših, Svetih iscjelitelja, besrebrenika Kozme i Damjana, Kira i Jovana, Pantelejmona i Jermolaja, Samsona i Diomida, Fotija i Anikite, Talaleja i Trifuna, Svetih i pravednih Bogootaca Joakima i Ane, i svih svetih. Jer si Ti Izvor iscjeljenja, Bože naš, i Tebi slavu uznosimo, sa Jedinorodnim Tvojim Sinom i Jednosušt.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
