U Muzeju Semberije otvorena je izložba „Arehologija Balkana u fokusu“ kojom su predstavljena arheološka istraživanja na nekoliko lokacija u Srbiji i BiH u organizaciji Austrijskog arheološkog instituta Austrijske akademije nauka u Beču i lokalnih muzejskih ustanova u okviru projekta „Vizualizacija nepoznatog Balkana“. Između ostalih sredina, dio istraživanja sproveden je i na području Semberije.
Zamjenik direktora Austrijskog arheološkog instituta dr Mario Gavranović, koji je učestvovao u istraživanjima, istakao je da je istraživana daleka prošlost Balkana, od neolita, odnosno, prvih sjedilačkih zajednica od prije 6.000 godina, do bakarnog i bronzanog doba. Po njegovim riječima, otkriveni nalazi su prevazišli njihova očekivanja prije početka iskopavanja i, što je takođe važno, ovi rezultati će poslužiti kao odskočna daska za nove projekte, među kojima će biti i nastavak istraživanja u Bijeljini.
On je pojasnio da su pored Novog Sela, u blizini Bijeljine, istraživali humke koje do sada nisu bile pomenute u stručnoj literaturi.
– Uradili smo prvo geofizička snimanja na lokalitetima Novo Selo i Muharine, a onda i iskopavanja 2019. i 2021. godine, otkrivši da su te humke predstavljale ritualna i ukopna mjesta zajednica koje su živjele na ovim prostorima prije 5.000 godina. Oni su svoje mrtve spaljivali i sahranjivali uz određene rituale, a nađen je i grob mladog muškarca iz 16. ili 17. vijeka prije nove ere. Istraživanjima smo ustanovili da su u ta grobna mjesta sahranjeni istaknuti članovi ovih zajednica – ističe Gavranović, dodajući da nalazi imaju tragove vinčanske kulture, ali da su mlađi od tog perioda, a da skeletni ukop mladića vjerovatno predstavlja dio kulture stepskih naroda koji su sa istoka Evrope dolazili na ovaj prostor.On je dodao da je zanimljivo da su novoselske humke specifične po tome što su to prvi grobovi iz tog vremena pronađeni na ovom prostoru, kao i da je u Bijeljini snimljeno više lokaliteta, a da imaju namjeru da u saradnji sa Muzejom Semberije nastave istraživanja na lokalitetu Muharine.
Izložbu je otvorio savjetnik gradonačelnika Radoslav Ostojić koji je istakao da je ovo istraživanje važno u nastojanjima da se osvijetli prošlost Semberije, kao i da se pojasni kretanje stanovništva u praistoriji, kulturne veze i sličnosti u načinu života ljudi na relativno udaljenim područjima.
Snježana Antić iz Muzeja Semberije je istakla da je saradnja sa Austrijskim institutom počela još 2017. godine, zahvaljujući privatnim vezama i prijateljstvu, nakon čega su posjetili humke za koje se već pretpostavljalo da kriju nalazište. Austrijske kolege su zatim pronašle sredstva, pa su iskopavanja počela 2019. godine.
Pred otvaranje izložbe, za goste iz Austrije i predstavnike Muzeja Semberije prijem je priredio gradonačelnik Bijeljine LJubiša Petrović koji je istakao da međunarodna naučna saradnja ne samo da omogućava dragocjena i zanimljiva otkrića, već otvara puteve i drugim vidovima saradnje.
– Zahvalni smo austrijskim i našim arheolozima što su nam omogućili da saznamo dio načina života ljudi koji su u našoj ravnici živjeli prije čak 5.000 godina. Vjerujemo da će nova istraživanja otkriti nove detalje i pokazati da je ovo i tada bilo mjesto na kojem je bujao život i razvijala se kultura, uporedo sa najvažnijim civilizacijskim središtima. U skladu sa mogućnostima, i Grad će podržati ova istraživanja i očekujemo da vitrine našeg Muzeja uskoro budu bogatije za vrijedne eksponate – poručio je gradonačelnik Petrović.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
