Poslanički mandat NE VRIJEDI ISTO u cijeloj Srpskoj: Niko ne analizira Izborne jedinice

Poslanički mandat i dalje NE VRIJEDI ISTO u cijeloj Srpskoj: Godinama niko ne analizira izborne jedinice

I idući opšti izbori održaće se sa neujednačenom „cijenom“ poslaničkog mandata u odnosu na broj glasača.

Na jedan mandat u Narodnoj skupštini dolazi 20.868 glasača u drugoj, gradiškoj izbornoj jedinici i 15.560 glasača u devetoj, trebinjskoj izbornoj jedinici. A u obje se bira po sedam narodnih poslanika.

Centralna izborna komisija BiH zaključila je centralni birački spisak sa stanjem na dan 3. maj 2022. Taj spisak sadrži ukupan broj glasača po izbornim jedinicama za svaku od funkcija koje se direktno biraju na izborima: poslanici u NSRS i Predstavničkom domu BiH, član Predsjedništva BiH i predsjednik/potpredsjednici RS.

Kompenzacioni mandati
Drastična razlika u veličini izbornih jedinica i dalje je vidljiva na izborima za poslaničke mandate.

Kompenzacioni mandati donekle poprave stvari, ali je i dalje primjetna neproporcija broja glasača i mandata.

– Narodna skupština RS na prijedlog nadležnog skupštinskog radnog tijela svake četiri godine preispituje izborne jedinice i broj mandata dodijeljenih svakoj jedinici utvrđenih izbornim zakonima, da bi se obezbijedio princip geografskog ograničenja, zasnovan na demokratskim principima, a naročito na principu proporcionalnosti između broja mandata i broja registrovanih birača – piše u članu 39a Izbornog zakona RS.
 

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu NSRS je nadležan i za „političko organizovanje i udruživanje građana, vjerske zajednice, izborni sistem i referendum“. Međutim, predsjednik tog odbora, Dragan Čavić, i jedan od članova, Ljubiša Krunić, potvrdili su nam da se ova tema u aktuelnom mandatu nije našla na njihovo dnevnom redu.

Vehid Šehić iz Koalicije za fer i poštene izbore „Pod lupom“ kaže da i ova tema pokazuje neodgovornost vlasti u BiH. Naglašava da se radi o diskriminaciji prema glasačima, što nije prema Ustavu, i da je možda vrijeme da neko pokrene apelaciju pred Ustavnim sudom BiH.

– U Izbornom zakonu jasno stoji da svake četiri godine, poslije izbora, predstavničko tijelo mora analizirati da li približno isto vrijedi glas svakog birača. Kada je u pitanju nivo BiH, nikada PS BiH nije ispunila svoju zakonsku obavezu. To nije učinio ni Parlament FBiH. Jedini koji su davno napravili procjenu bila je NSRS, koja je povećala broj izbornih jedinica kada je u pitanju NSRS. Neprihvatljiva je pojava da neko mora da osvoji 10.000 glasova da bi, na primjer, ušao u PS BiH, a neko 20.000 glasova – kaže Šehić za Srpskainfo.

Izborne jedinice
Prva izborna jedinica za NSRS (prijedorska) ima upisanih 146.909 glasača i daje sedam diretnih poslaničkih mandata. Izborna jedinica dva (Gradiška) broji 146.080 birača takođe za sedam poslanika, jedinica tri (banjalučka) daje 12 poslanika sa 276.958 glasača.

Četvrta jedinica (Derventa, Brod, Vukosavlje i Modriča) broji 84.879 glača na četiri poslanika, peta jedinica (Doboj, Petrovo i Teslić) bira šest poslanika na 121.863 glasača upisana u Centralni birački spisak.

Šesta jedinica, koju čine Šamac, Donji Žabar, Pelagićevo, Bijeljina, Lopare, Ugljevik i Brčko distrikt, bira devet poslanika i ima 188.890 glača. U sedmoj jedinici (Osmaci, Zvornik, Šekovići, Vlasenica, Bratunac, Srebrenica i Milići) bira se sedam poslanika na 117.331 glasača, u osmoj (sarajevsko-romanijska regija) biraju se četiri poslanika sa 69.983 glasača, dok deveta izborna jedinica, koja obuhvata Hercegovinu, bira sedam poslanika na 108.920 glasača.
 

U Narodnu skuštinu bira se još 20 poslanika sa kompenzacionih lista.

KRUNIĆ: NE RJEŠAVA PROBLEM KUPOVINE
Ljubiša Krunić je mišljenja da bi trebalo ujednačiti broj mandata s brojem glasača u svakoj izbornoj jedinici, ali ističe da to ne rješava mnogo veći problem. A to je, kako tvrdi, masovna kupovina glasova za narodne poslanike, kao i kupovina poslanika kada uđu u parlament.

– To ne odražava stvarnu vrijednost čovjeka koji se nalazi na listi za poslanika, nego je pitanje koliko je ljudi zaposleno u elektro-energetskom sektoru, koliko je novca podijeljeno u izbornoj kampanji, koliko je podijeljeno građevinskih paketa, poljoprivrednih mašina… Onaj ko je na vlasti, nažalost, tako dolazi do mandata. U NSRS je 2018. ušlo sedam političkih subjekata, a sada ih ima 10! Pa neće valjda neko reći da mu se odjednom ne sviđa politika stranke kojoj je pripadao do juče, a sada mu se sviđa politika SNSD, SP ili NPS. Taj problem hitno treba riješiti – kategoričan je Krunić.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име