Na današnji dan 1941. godine, bombardovanjem Beograda, počeo je Drugi svjetski rat u Jugoslaviji.

Beograd je jedan od gradova koji je najviše bombardovan u svojoj istoriji, a 6. april 1941. godine jedan je od crnih dana u istoriji ove prestonice.

Prestonica Jugoslavije bombardovna je u četiri naleta 6. aprila i 7, 11, 12. aprila 1941. godine. Upotrebljeno je oko 440 tona zapaljivih bombi.

Odluku da se Beograd razori donio je lično Hitler, razjaren vijestima o demonstracijama protiv „Trojnog pakta“. Pošto su predstavnici Vlade Kraljevine Jugoslavije potpisali 25. marta protokol o pristupanju „Trojnom paktu“, koji je predvodila Njemačka, 27. marta uslijedile su masovne demonstracije. Njemački feldmaršal Evald fon Klajst izjavio je na suđenju da su vazdušni napadi na Beograd bili stvar Hitlerove sujete i njegove lične osvete.

Napad na Beograd otpočeo je 6. aprila oko 6.30 časova. U prvom talasu u napadu je učestvovalo oko 200 bombardera. U četiri napada tog dana učestvovaloje oko 500 bombardera. Pripadnici jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva suprostavili su se napadačima. U aprilskim vazdušnim borbama poginulo je 11 jugoslovenskih avijatičara.

U bombardovanju je poginulo oko 2.500 ljudi, porušeno je više od 600 zgrada, a veoma oštećeno 1.600. Teško je oštećena Vaznesenjska crkva, kao i Narodna biblioteka. Biblioteka je imala zbirke turskih rukopisa, starih štampanih knjiga od 15. do 17. vijeka, starih karata, slika, novina. U njoj su bile sabrane i sve knjige štampane u Srbiji do 1832. godine, kompletne biblioteke Đure Daničića, Vuka Karadžića i drugih. 

U naletima  nacističkih bombardera pogođeno je i porodilište u Krunskoj, Narodno pozorište, Železnička stanica, Bajlonijeva pijaca.
 
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име