Krajem prethodne i početkom tekuće godine već su izvršene promjene rukovodilaca u pojedinim šumskim gazdinstvima koja su imala negativan trend poslovanja i to u ŠG „Ribnik“, „Banjaluka“ i „Vrbanja“, rekao je u pisanom intervjuu za „Nezavisne novine“ Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
„U ŠG ‘Oštrelj’ je privremeno zaustavljena promjena direktora zbog pobune radnika i Uprava Javnog preduzeća razmatra kvalitetno kadrovsko rješenje. Analiza poslovanja ostalih gubitaša je u toku, a promjene direktora će se vršiti sukcesivno u skladu sa objektivnim razlozima“, kazao je Minić.
NN: Ove godine imamo ubjedljivo najveći agrarni budžet koji će iznositi 180 miliona KM. Da li je on raspoređen u dogovoru sa poljoprivrednim udruženjima, te koja će udruženja, odnosno koje će grane poljoprivrede dobiti najviše novca?
MINIĆ: Planiranje budžeta je, da tako kažem, već davno završen proces i mi smo u septembru prošle godine imali najavu povećanja agrarnog budžeta. Ovogodišnji budžet je za oko 70 odsto veći u odnosu na prošlu godinu. Sve grane proizvodnje imaju veći iznos sredstava na raspolaganju. Naš cilj je bio da kroz veća sredstva dođemo i do većeg broja korisnika. U tom smislu, promijenjeni su uslovi za ostvarivanje prava na sredstva na način da su spušteni donji limiti za ostvarivanje prava. Samo zbog toga očekujemo oko 30 odsto veći broj korisnika koji do ove godine nisu ispunjavali osnovni preduslov minimalnog obima proizvodnje. Povećali smo gornji limit za proizvođače koji proizvode tržišne viškove i od kojih zavisi snabdjevenost našeg tržišta. Međutim, najveću razliku ćemo postići kroz podršku investicijama, za šta smo odvojili duplo više sredstava i povećali iznos sufinansiranja na 40 odsto povrata na investirana sredstva.
NN: Koje su to grane poljoprivrede u kojima Republika Srpska ima najviše potencijala i u koje ove i narednih godina treba dodatno ulagati?
MINIĆ: Sve može biti potencijal na ovim našim prostorima ako se radi o usjevima i vrstama životinja za koje možemo reći da se tradicionalno gaje kod nas. Međutim, pojedine grane prednjače u odnosu na ostale. To su proizvodnja mlijeka, pojedinih vrsta voća i povrća, te ribe. To su proizvodi koje proizvodimo iznad vlastitih potreba. Postoje takođe sektori koji se suočavaju sa teškoćama i koji su posebno na udaru tržišnih poremećaja, kao što je to bilo posljednjih godina sa goveđim i svinjskim mesom, ali i sektori u kojima su potrebne dugoročne investicije, kao što su višegodišnji zasadi voća, organska proizvodnja, prehrambena industrija i slično, u koje trebamo kontinuirano i strateški ulagati.
NN: Koji su to problemi sa kojima se poljoprivrednici trenutno suočavaju?
MINIĆ: U medijima su izdominirali problemi vezani za plaćanje poreza i dostupnost zemljišta za obrađivanje. Kada je u pitanju poreska politika, aktivno učestvujemo u iznalaženju rješenja koje će najmanje opteretiti poljoprivrednike. Što se tiče zemljišta, u aktivnom smo kontaktu sa svim lokalnim zajednicama u analiziranju raspoloživih površina. U tom smislu, fizička i pravna lica nisu izjednačena jer jedni imaju pravo na zakup, a drugi na koncesiju, ali i jednima i drugima treba sigurnost u proizvodnji. Tražimo modalitete kako da zadovoljimo sve potrebe u odnosu na resurse kojima raspolažemo. Treći problem je nedostatak radne snage, s kojim se suočavaju svi sektori, a sektor poljoprivrede posebno. Reagovali smo tako da smo obezbijedili sredstva za automatizaciju radnih procesa i tamo gdje je to moguće, poljoprivrednici to maksimalno koriste.
NN: Koliko je šumskih gazdinstava prošlu godinu završilo u plusu, a koliko u minusu? Kakva će biti sudbina rukovodilaca koji su završili godinu u minusu, te da li su urađene analize razloga negativnih rezultata? Da li će neki rukovodioci biti smijenjeni i zna li se koji su to?
MINIĆ: Od 32 organizaciona dijela u „Šumama RS“, 23 su ostvarila dobit. Među njima su ŠG „Romanija“ Sokolac, ŠG „Prijedor“ Prijedor, ŠG „Jahorina“ Pale, ŠG „Gorica“ Šipovo i ŠG „Visočnik“ Han Pijesak. Devet organizacionih dijelova je poslovalo sa gubitkom. To su ŠG „Oštrelj“ Drinić, ŠG „Banjaluka“ Banjaluka, ŠG „Milići“ Milići, ŠG „Ribnik“ Ribnik, ŠG „Doboj“ Doboj, ŠG „Vrbanja“ Kotor Varoš, CSRP Doboj, ŠG „Vučevica“ Čajniče i CGK Trebinje. Krajem prethodne i početkom tekuće godine već su izvršene promjene rukovodilaca u pojedinim šumskim gazdinstvima koja su imala negativan trend poslovanja i to u ŠG „Ribnik“, ŠG „Banjaluka“ i ŠG „Vrbanja“. U ŠG „Oštrelj“ je privremeno zaustavljena promjena direktora zbog pobune radnika i Uprava Javnog preduzeća razmatra kvalitetno kadrovsko rješenje. Analiza poslovanja ostalih gubitaša je u toku, a promjene direktora će se vršiti sukcesivno, u skladu sa objektivnim razlozima.
NN: Kolika su planirana ulaganja u vodoprivredu, te koji su projekti planirani?
MINIĆ: Institucije Republike Srpske nadležne za sektor upravljanja vodama pripremile su drugu fazu projekata hitne pomoći i zaštite od poplava u RS. Ukupna vrijednost projekta je 41.082.207 evra, od kojih je 19 miliona evra kredit Evropske centralne banke (EIB), a nešto više od 22 miliona evra su sopstvena sredstva i ostali izvori finansiranja. U 2023. godini planirano je da otpočne implementacija sljedećih aktivnosti, i to rehabilitacija rijeke Vrbas u Banjaluci, za šta je namijenjeno 5.677.136 KM bez PDV-a, rehabilitacija rijeke Bosne, naselje Dobor Modriča, za šta je planirano 8.335.675 KM bez PDV-a i drugi projekti.
Biće finansirane još dvije mjere zaštite od poplava, i to izgradnja prve dionice lijevog drinskog nasipa u Bijeljini i regulacija rijeke Studen u Milićima.
NN: Koliko je sredstava planirano za sufinansiranje kapitalnih investicija, odnosno modernizaciju proizvodnje?
MINIĆ: Planirana su sredstva od 40 miliona KM, a već sada imamo zahtjeva za duplo više finansijskih sredstava jer smo dobili rekordan broj zahtjeva za sufinansiranje kapitalnih investicija, naročito u poljoprivrednu mehanizaciju, objekte i opremu u stočarstvu, nabavku osnovnog stada, investicije u navodnjavanje, investicije u preradu na gazdinstvu i slično. Možemo reći da će samo ove godine oko 200 miliona KM biti investirano u poljoprivredni sektor ako uzmemo u obzir i sredstva poljoprivrednika i sredstva agrarnog budžeta.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: nezavisne.com