Njegova advokatska kancelarija već 10 godina prisutna je u sferi energetike, od gasifikacije do malih i velikih hidroelektrana. Sa respektabilnim iskustvom profilisali su se u partnera koji investitorima u energetskom sektoru pružaju punu uslugu, od pravnog savjetovanja, preko računovodstvenih usluga, dobijanja potrebnih dozvola do procesa pribavljanja finansija za projekat.
Advokatska kancelarija Stevanović jedan je od najboljih advokatskih sistema u Republici Srpskoj i BiH, a kad se govori u sferi energetike, onda bi slobodno mogli reći vodeća. Sada već decenijsko iskustvo u advokatskom savjetovanju, poreskom konsaltingu, savjetovanju po pitanju realizacije projekata, pribavljanja finansija, profilisalo je ovu kancelariju kao mjesto na kome investitor može dobiti sve što mu je potrebno za realizaciju investicije u oblasti energetike. Uz to, set usluga je upotpunjen sa povezanom kompanijom “Standard Računovodstvene Usluge” tako da klijenti dobijaju i računovodstvene i usluge poreskog zastupanja. Među njihovim referencama su podrška gigantima kakvi su Srbijagas i kineska grupa CGGC koja će graditi HE Dabar, zatim kompanije koje investiraju u oblasti malih hidroelektrana, solarnih elektrana, kao i kompanije koje se bave prodajom struje.
– Energetika je posebna po tome što obuhvata ogroman dijapazon aktivnosti koje treba preduzeti. Pri tome, vi ste tu manje advokat, a više menadžer. Recimo, kod pribavljanja jedne građevinske dozvole potrebno je poznavati finansije, morate biti u kontaktu sa vještacima raznih struka, pribaviti ZK izvadke, preduzeti čitav niz aktivnosti da bi sve izveli do kraja. Najbolji primjer toga je gasifikacija Bijeljine. Mi smo radili poslove na eksproprijaciji, kada smo na stotine porodica kontaktirali, sa svakim dogovorili naknadu, uslove plaća, a zatim je Pravobranilaštvo kvalitetno odradilo svoj dio posla, kaže Miloš Stevanović, advokat i savjetnik direktora Srbijagasa.
Šta podrazumijevate pod terminom kompletna usluga?
Advokatske usluge, kao i usluge istraživanja tržišta u pravnom smislu, jer ne treba zaboraviti da postoji nekoliko nivoa vlasti. U slučaju gasifikacije imate odluke koje su na nivou lokalne zajednice i gradske vlasti, te one koje su na republičkom nivou. Sve aktivnosti je potrebno usaglasiti tim odlukama. Projekat gasifikacije je završen i potrebne su još samo licence iz Regulatorne agencije za energetiku Republike Srpske, da bi se gas priključio u Bijeljini.
Proces gasifikacije je preuzeo Srbijagas, kakvi su utisci saradnje a tom kompanijom?
Srbijagas je jedno od najvećih srpskih preduzeća, i po bilansu i po broju zaposlenih. Oni su 2019. preuzeli Bijeljinagas i kompletno finansiranje projekta gasifikacije. Od momenta kad su došli, osjetila se nova korporativna kultura. Osim što su naši klijenti, ja sam postao i savjetnik direktora Dušana Bajatovića. Savjetovanje se tiče isključivo investicija u BiH i pristupa tržištu. To porazumijeva širok dijapazon usluga, kombinacija usluga vezanih za investiranje, prava, preko bankarskih pitanja, odnosa sa regulatorom, ministarstvom građevine, finansija… Mi smo ranije radili za Bijeljinagas, a Srbijagas nas je prepoznala kao saradnike koji su sposobni da obave sve poslove zastupanja. Sa te strane sam zahvalan što imam mogućnost da komunicira direktno sa menadžmentom Srbijagasa. Tu sam se uvjerio šta znači snaga giganta. To je firma koja je uspjela da prebrodi značajnu krizu koja je nastala u trenutku sukoba u Ukrajini, jer i dalje prodaju gas po cijeni koja je prihvatljiva za građane i privredu, a podnosi daleko veće tržišne cijene i tržišnu borbu koja zahtjeva intervencije skoro svaki sat vremena, s obzirom na fluktuacije cijena tržišta kad je u pitanju cijena gasa. U ovom trenutku tržište se stabilizovalo, situacija je nešto bolja nego prije godinu dana, a investicije u Republici Srpskoj nisu osjetile nikakve probleme i sve aktivnosti su nastavljene.
Da li će Srbijagas biti uključena u investicije gasifikacije Republike Srpske koje se najavljuju?
-Postoje razgovori na tu temu i bilo je aktivnosti vezano za istočnu interkonekciju, odnosno gasovoda koji bi spojio Banjaluku i Bijeljinu. Republika Srbija i ruske kompanije su bile veoma zainteresovane prije početka sukoba u Ukrajini, zatim se stalo jer je bilo političkih neslaganja na nivou BiH, a Savjet ministara nije dao saglasnost za ulaznu tačku tog gasovodnog sistema na granici BiH i Srbija. Vjerujem da će se sa novim Savjetom ministara situacija promijeniti, jer postoji konsenzus da je potrebno pokrenuti sve razvojne projekte. Srbijagas će odlučiti da li će i u kom kapacitetu biti nosilac tih aktivnosti, ali će definitivno dati najveću moguću podršku za taj razvojni projekat.
Jedna od vaših značajnijih referenci je i konsalting kineskoj kompaniji koja gradi HE Dabar. Kako je došlo do te saradnje?
Imamo mnogo zahtjeva takvih izvođača, upravo jer imamo reference na tržištu. Oni znaju da možemo da im ponudimo advokatske usluge, koje se tiču sačinjavanja ugovora, zatim najrazličitijih dopisa prema ministarstvima, pa do toga da pronalazimo rješenja. Najviše imate poreskih problema, jer su u pitanju odnosi između dvije zemlje različitih zakonodavstava, gdje često imate izvođače iz treće zemlje. Između ostalog, generatori koji će biti ugrađeni dolaze iz Austrije. Sve to treba posložiti da bi se dobila funkcionalna cjelina. Kineske kompanije su trenutno najpopularnije za izvođenje hidroenergetskih objekata, iz razloga jer imaju sjajne reference u gradnji za projekte koje su izveli širom Kine, Afrike, Azije… Kineska kompanija CGGC, ili Gezuba grupa, dobila je posao izgradnje HE Dabar, koji je jedan od najvećih hidroenergetskih objekata u Republici Srpskoj. Najbolja stvar je što će tokom izgradnje kineski partneri angažovati kompletnu domaću operativu. Na primjer, kompanija Elnos, sa kojom takođe sarađujemo, dobila je podizvođački ugovor, kao i kompanija Integra inženjering, te niz drugih malih podizvođača, tako da će naša privreda biti prokrvljena dobrim investicionim ciklusom. Naša kancelarija je imala niz aktivnosti koje su se ticale pribavljanja različitih dozvola, kao i za finansiranje ovog projekta u Kini, što smo uradili zajedno sa našim partnerom Akdar. Sa kineskom Exim bankom smo bili u kontaktu i uspjeli da posložimo transakciju, dok posao nije postao operativan i banka nije odobrila zajam. Ovde smo imali dobru koordinaciju sa ministarstvom finansija Vlade RS, gdje se ministarka Zora Vidović lično uključivala, zajedno sa premijerom, u svakodnevne aktivnosti oko ovih projekata.
Koje od većih projekata, u koje ste vi uključeni, vrijedi istaći?
Naša kancelarija je radila aktivnosti koje se tiču HE Buk Bijela, gdje zastupamo glavnog podizvođača koji izvodi pripremne radove. Sami znate da je u tom slučaju bilo različitih političkih problema, gdje se čak i Ustavni sud bavio tim pitanjem. Sa stanovišta prava, ono što je do sada urađeno je više nego dobro. Gospodin Milan Baštinac, koji je predsjednik upravnog odbora HES Gornja Drina, zajedno sa menadžmentom kompletnog projekta, to vodi odlično, uprkos svim izazovima.
Radite takođe i u projektima koji se odnose na male hidroelektrane. Po čemu su oni karakteristični?
Da, dosta radimo i na tim projektima. Jedan belgijski investitor je uložio nekoliko miliona eura u izgradnju na različitim rijekama i imali smo situaciju da im je pokret nevladinih organizacija iz Sarajeva uspio kod okružnog suda da poništi građevinske i ekološke dozvole za tri MHE. Meni je ta odluka neobjašnjiva, jer nanosi veliku štetu, a mi smo uspjeli da na vrhovnom sudu poništimo te odluke. Tako smo omogućili da investitor nastavi rad i gradnju na drugim objektima, a sa druge strane da i Republika Srpska izgubi eventualnu naknadu štete. Naša kancelarija podržava građanski sektor i to da svaki rad javne uprave bude predmet preispitivanja, ali ne i kada su zahtjevi neodrživi i nezakoniti. Ovdje smo imali situaciju da govorimo o fondu koji donosi ulaganja, zapošljava radnike i jača domaću privredu, a apsolutno rade po zakonu, jer je riječ o fondovima koji imaju striktna pravila rada.
Generalno, sa kakvim iznenađenjima susrećete kada se radi o energetici?
Bilo je raznih situacija, recimo da se na početku radova naiđe na arheološke predmete, ili na ljudske ostatke, pa tužilaštvo istražuje o čemu se radi. Riječ je o neprestanom radu i spremnosti na sve, morate da bdijete nad poslom. Takođe, kad obezbjeđujete finansiranje takvih projekata, investitor dobije upitnik sa nekoliko stotina pitanja, pregovara se oko kamata, načina plaćanja, načina plaćanja poreza, budući da su često kreditori u zemljama gdje se kamate oporezuju. To je kompleksan sistem, ali definitivno je kvalitetan izazov, a tržište energetike daje mogućnosti za rad ne samo nama, već i domaćim malim građevinskim kompanijama, bankama, država naplati takse…
Imate iskustva sa ugovorima o prodaji struje. Ko su vam klijenti i šta karakteriše ovu oblast?
Zastupamo jednu kompaniju koja je napravila klaster malih hidroelektrana i za njih rade prodaju struje na domaćem i inostranom tržištu. Postoje dvije oblasti u kojim radimo; ugovor između kompanije i elektrana u okviru tog klastera, te ugovori o prodaji struje na određeno tržište. Ti ugovori su kompleksni i naš zadatak je da sve pravno posložimo. Interes tih elektrana je u tome što u samostalnom nastupu plaćaju penale, jer se desi da usled vremenskih prilika imaju smanjenu proizvodnju zbog koje ne ispoštuju ugovorene obaveze o isporuci struje. Sa udruživanjem u klaster dobijaju određenu potentnost i onda nema „iskakanja“, svaka elektrana u nekom momentu može da proizvodi i pokrije nedostatak, čime se izbjegnu penali.
Da li ste imali iskustva u procesima investicija u solarne elektrane?
-Kako se povećava interesovanje, tako i mi dobijamo poslove vezane za solar. Uglavnom su to male investicije, od 250 do 500 hiljada maraka, gdje investitor vidi mogućnost za brz povrat novca. Pribavljanje saglasnosti zavisi od snage solarne elektrane, pa shodno tome zavisi i da li se građevinska dozvola dobija od lokalne zajednice ili od ministarstva. Konkretno mi smo pružali podršku za regulisanje imovinsko pravnih odnosa za solarnu elektranu. Imali smo situaciju da ljudi neće da prodaju svoje nekretnine, već daju zemljište u dugoročan zakup. Tako smo našli pravni modus da investitor može da realizuje investiciju, a da vlasnik zemlje ostane u posjedu svoje djedovine.
Tokom procesa investicije u energetici, sa kojim ministarstvima sarađujete?
To su tri ministarstva. Prije svih to je Komisija za koncesije, potom slijede ministarstva energetike, građevinarstva i finansija. Ministarstvo energetike se postavlja prema svim investitorima partnerski, a maksimalnu podršku su dali u projektu gasifikacije, gdje mi imamo najviše iskustva. Isto važi i za ostale projekte. Sledeće je ministarstvo građevinarstva koje daje potrebne dozvole za izvođenje radova, a komunikacija postoji i sa ministarstvom finansija koje daje saglasnosti i garancije ukoliko je to potrebno. Ministarstva rade komplementarno, Vlada je na usluzi, i kad se pojavljuje nova investicija, postoji opšta podrška da se ona realizuje. Iskustva svih naših klijenata su veoma pozitivna, jer se ide na to da se pruži brza usluga, brojne procedure su pojednostavljene… Moram istaći da je premijer Radovan Višković zaista vrhunski menadžer, on je sinhronizovao rad ministarstava u projektu HE Dabar, na sjajan način je prevazilazio tekuće operativne zastoje. Prije nekoliko mjeseci smo imali jedan veliki radni sastanak sa delegacijom iz Kine uz podršku kineske ambasade. Na njemu smo prevazišli neke tekuće operativne zastoje koje smo imali, i u tom smislu doprinos gospodina Viškovića je bio fascinantan.
Tokom ovih poslova imali ste kontakt i sa Elektroprivredom Republike Srpske, kako su utisci o saradnji?
Kontakti su na visoko profesionalnom nivou. ERS ima stručne timove koji vrlo posvećeno rade na energetskim projektima. U HE Dabar imaju odličan tim, predvođen direktorom Slavišom Stajićem. On je zajedno sa direktorom ERS, Lukom Petrovićem, bio uključen u svakodnevne aktivnosti i pripremne procese vezane za projekat. ERS ima i dobre spoljne saradnike, međunarodne pravnike i poreske savjetnike, tako da smo uspjeli da na jednom mjestu spojimo sve da bi posao funkcionisao odlično. U ERS su ljudi i rukovodioci veoma posvećeni poslu, imaju velike planove za dalja investiranja. Treba imati u vidu da su naši proizvodni potencijali prilično stari i to zahtjeva određenja osvježenja.
O energetskoj krizi se mnogo govorilo poslednjih godinu dana. Kako je uticala na investicije kod nas, te da li je pokrenula neke procese? Da li možemo govoriti sa aspekta da je otvorila nove šanse za razvoj?
U početku, kriza je izazvala šok, a neki su od početka sukoba u Ukrajini zaradili ekstraprofite. Cijene gasa koje su otišle u nebo su povukle cijene nafte, čelika, cementa, svega što je vezano za građevinu. To je za posljedicu imalo veliki broj zahtjeva izvođača za promjenu ugovora o izvođenju radova, jer ne da ugovori više nisu bili profitabilni, već sa novim cijenama nisu uopšte mogli realizovati poslove. Tek sada su se cijene stabilizovale i vjerujem da će se nastaviti vraćanje u normalu, ukoliko ne bude novih nestabilnosti. Sa druge strane, novac je počeo da gubi vrijednost i oni koji ga imaju su odlučili da ga ulože, a to će se osjetiti u energetici. Republika Srpska može da bude ponosna na ogromne energetske potencijale koje posjeduje i na to što ulaže u njih. Ta ulaganja će donijeti višestruku korist i građanima i privredi, povući će privredni razvoj čitave BiH. To je sistem spojenih posuda. Isto tako je zanimljivo kako su tokom prošle godine ovdje dolazili brojni kupci uglja, danas je teško na redovno tržištu kupiti ugalj jer su sve količine rezervisane.
PERUN
Advokatska kancelarija Stevanović je 2006. kreirala svoj softver za upravljanje velikim količinama podataka i predmeta. Mi smo svoje znanje pretočili u novu firmu koja se zove Standard Labs, koja je proizvela softver za računovodstvo, knjigovodstvo i poreze, pod nazivom Perun. On „razmišlja“ sam, ima metodologiju da analizira troškove i stvara nova rješenja u vezi sa troškovima, koje prezentuje u formi različitih izvještaja, na bazi kojih klijent može odlučiti šta da promijeni u poslovanju. Svi naši klijenti koriste taj softver i kod investicija u energetici. Tako smo spojili na jednom mjestu pravne, računovodstvene i usluge softvera, koji je najprilagođeniji potrebama poslovanja na ovom prostoru.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: theprestige.ba
