Dug period vegetacije, kolebanje temperature i mnogi drugi faktori doprinose sporijem zrenju plodova. Šta možemo učiniti da se ovaj proces odvija brže?

Foto: Ranka Vojnović
Paradajz je kultura koja ima dug period vegetacije, odnosno dug period rasta i razvoja do ploda kojeg ćemo ubrati. Da bi dozrio potrebna mu je velika količina toplote i sunca. Tek u ovakvim uslovima formiraće sočne plodove izražene arome i okusa.

Sazrijevanje možemo ubrzati u periodu vegetacije stvarajući povoljne uslove. Ono što može biti problem je što će sadržaj šećera biti manji. Međutim, i to možemo riješiti.

Šta uraditi?

Ove godine smo svjedoci promjenjivih vremenskih uslova koji ne idu na ruku sazrijevanju. Topli dani se smjenjuju sa hladnijim, a kako idemo prema kraju mjeseca noći postaju sve hladnije. Kao rezultat velike razlike u dnevnoj i noćnoj temperaturi stvara se rosa, visoka vlažnost. 

To dovodi do propadanja listova, ali i pojave raznih oboljenja, poput kasne plamenjače koja u potpunosti da uništi usjev. Zbog toga trebamo provoditi zaštitu.

Ne zaboravite na uklanjanje zaperaka (Foto: Depositphotos/Kingan77)

Možemo koristiti nekoliko metoda kako bi ubrzali zrenje. Osnovno je pinciranje ili prikraćivanje vrha biljke. Kako ova vrsta potiče iz tropskih područja i tamo je višegodišnja ona tokom cijele vegetacije raste i stvara cvjetove, plodove sve do prvog mraza. U tome se krije zamka. Na otvorenom u prvom dijelu avgusta potrebno je obaviti prikraćivanje kako cvjetovi i mladi vegetativni prirasti ne bi oduzimali hraniva i vodu od već formiranih plodova. Kada je usjev u plasteniku ovu mjeru možete obaviti kasnije. Drugi način je da uklanjate novoformirane cvjetne grane.

U ovom periodu ne treba zaboraviti uklanjanje zaperaka. I oni će bespotrebno trošiti hraniva i vode. Druga uloga uklanjanja zaperaka, ali i suvišnih listova, je poboljšavanje ventilacije grma. To biljci omogućava da se brže osuši od rose, vlage. Plodovi su više izloženi suncu, što ubrzava procese zrenja, dolazi do nakupljanja šećera.

Manje zalijevajte

Sada se smanjuje količina vode za zalijevanje. Blagi nedostatak vlage u zemljištu će ubrzati procese dozrijevanja, zaustavlja se vegetativni rast. Obratite pažnju na đubriva koja koristite za prihranu. Biljci više nije potreban azot koji potiče vegetativni rast, odgađa dozrijevanje i daje lošiji okus plodova.

Sada se prihrana obavlja đubrivima bogatim kalijem i elementima u tragovima. Ne zaboravite minerale poput joda, magnezija.

Biljkama će odgovarati dodavanje rastvora drvenog pepela. U 10 l vode rastvori se jedna čaša pepela, dobro promiješa i ostavi preko noći. Okolo svake biljke se zalije 1 l ovog đubriva.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agroklub.ba

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име