Cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama u narednih nekoliko dana biće ponovo korigovana naviše, najvjerovatnije u rasponu od pet do sedam feninga. Razlog su novi poremećaji na globalnom tržištu i rast vrijednosti barela sirove nafte koji je probio granicu od 90 dolara.

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS kaže kako do ovih novih korekcija dolazi u vrijeme kada je cijena sirove nafte ponovo prešla granicu od 90 dolara po jednom barelu. Prema njegovim riječima, stvoreni su svi uslovi za novu korekciju cijena svih naftnih derivata na domaćim pumpama budući da su one na sadašnjem nivou već petnaestak dana, a zalihe su istrošene.

-Dizel trenutno košta oko 2,69, a benzin od 2,65 do 2,69 maraka, ali to će se  uskoro sigurno promijeniti. Očekujem da će se cijene dizela i benzina gotovo izjednačiti, jer su više i ulazne, odnosno nabavne veleprodajne cijene dizela. Razlika će biti možda par feninga. Podsjetio bih da su cijene goriva u  prethodnim mjesecima varirale od 2,50 do 2,90 maraka. I moram napomenuti, da ljudi shvate, ovo nije klasični rast cijena, već oscilacija do koje dolazi zbog novih poremećaja na globalnom tržištu nafte. Trgovci, radeći sa određenim i fiksnim maržama, jednostavno su prinuđeni da reaguju. Uslovi za tako nešto bili su još prije par dana, ali oni tek sada idu sa tim korekcijama – navodi Savić.

Cijena goriva, dizela i benzina na domaćim pumpama je među najnižim u Evropi, ali i regionu. Tek nešto niže cijene ima Sjeverna Makedonija, od pet do deset feninga. Kada su u pitanju Slovenija, Hrvatska i Srbija, ova razlika je daleko veća i kreće se od tridesetak do čak 70 feninga, što je rezultat, prije svega, većih državnih nameta.

Računica

Kada je u pitanju Evropa, niže cijene od BiH, za oko jednu marku, imaju bivše sovjetske republike Moldavija, Jermenija, Ukrajina, Rusija… Inače, najskuplje gorivo na Starom kontinentu imaju građani Švajcarske, Monaka i Islanda, a koji za jedan litar moraju izdvojiti više od četiri marke. Međutim, oni koji leže na nafti, globalno gledajući, imaju daleko niže cijene goriva od ostalih. Tako litar benzina u Iranu, Libiji i Venecueli, primjera radi, košta između pet i šest feninga, za razliku od Hongkonga, gdje je skoro tri evra.

Ali šta ako uzmemo u obzir kupovnu moć građana, odnosno prosječnu platu i koliko za nju možemo kupiti goriva? Tu, nažalost, stvari stoje sasvim drugačije. Kada je u pitanju region, najviše goriva za svoju platu, po trenutnim cijenama, može kupiti Slovenac – čak 980 litara mjesečno. Daleko iza Slovenije je Hrvatska, čiji građani sa svojom prosječnom platom mogu kupiti 580 litara, zatim slijedi Crna Gora sa 512, Srbija sa 506, a na samom začelju su Sjeverna Makedonija i BiH. Građani ove dvije zemlje sa svojim mjesečnim primanjima, ne računajući najavljene korekcije, mogu natankati od 460 do 480 litara goriva, znači duplo manje nego neki prosječni Slovenac, piše Glas Srpske.

Jer, prosječna plata u Sloveniji je 1.530 evra, Hrvatskoj 1.208, Srbiji 836, Crnoj Gori 820, BiH 682 evra, a u Sjevernoj Makedoniji 649 evra.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име