Braća Gradaščevići iz Janje, danas su počeli sa sjetvom krompira, s obzirom na to da im uslovi pogoduju za to.
„Ove godine smo možda malo ranije krenuli sa sjetvom krompira, jer to vremenski uslovi dozvoljavaju, međutim, s druge strane imamo problem, a to je da nam do dana današnjeg nije isporučen drugi dio sjetvenog materijala kojim smo trebali nastaviti ovu sjetu. U kojem vremenu, u kojem periodu će biti isporučen, stvarno ne znam, ali se bojim da ne bude kasno kada bude došao“, rekao je Mustafa Gradaščević.
Kako kaže, vremeski uslovi su idealni za sjetvu krompira, iako je kalendarski malo rano za to.
„Idealno je vrijeme, idealni su uslovi – toplina zemljišta, zemlja je rastresita… Moram da kažem da ove godine, em što je sjemenski krompir skup, em što ga nema na tržištu. Ja mislim da, i ovo što nam kasnije isporuka jednog kontingenta sjemenskog krompira, je iz razloga što ga nema na tržištu, a opet to neimanje jeste posljedica prošlogodišnjih podbačaja u smislu proizvodnje tog krompira, tako da se to osjeti tek ove godine. Ovogodišnji cijene sjemenskog krompira ove godine se kreću od 1,80 i 1.90 KM, pa idu preko 2 KM, čak i 2,5 KM neke sorte koji su traženiji. Očekujem, i ako se suditi prema ovim parametrima koje trenutno imamo, da će i cijena konzumnog krompira biti ove godine skuplja, jer nije samo nestačica kod nas, nego i u Evropi. Inače, sav sjemenski krompir uvozimo iz zemalja Evropske unije – Belgija, Holandija, Francuska, Njemačka itd“, objasnio je Gradaščević.
Ove godine, Gradaščevići imaju u planu da krompir siju na 20 dunuma – 15 dunuma industrijski za potrebe fabrike „Semberke“ Janja, a 5 dunuma konzumnog.
„Već šest godina imamo organizovanu proizvodnju preko Zadruge „Agrofarmer“ iz Janje koja ima ugovor sa „Semberkom“, odnosno „Bingom“. Na početku sezone od fabrike dobijemo repromaterijal, đubrivo i sjeme i naše je samo da što bolje to uradimo, zaštitimo krompir i dovedemo ga do faze kad možemo taj krompir predati. Kada ga prodamo, na neki način taj repromaterijal bude odbijen i ono što ostaje nama to je naša zarada. Mogu da pohvalim saradnju između naše Zadruge i „Binga“ i da istaknem da je „Bingo“ korektan partner do sad bio u ovoj proizvodnji i uvijek su bili na strani poljoprivrednika“, istakao je Gradaščević.
Iz svog iskustva kaže da su prednosti ugovorene proizvodnje neizmjerive – dobije se repromaterijal, kao i to što se prije proizvodnje zna kome se i po kojoj cijeni isporučuju proizvodi.
Ono što je problem, kako kaže, je nedostatak radne snage. Velika sreća u njihovoj porodici je to što njih, sva četiri brata, rado rade na njivi i na taj način pomažu ocu i čuvaju domaću poljoprivrednu proizvodnju na selu.
Mustafin brat Sead kaže da mu rad na njivi nije težak, s obzirom na to da su do sada naučili taj posao koji je prešao u rutinu, kao i da se nadaju da će ova godina biti bar upola uspješna kao prošla.
„Prošla godina je bila idealna što se tiče proizvodnje krampira. Znači, imali smo odličan prinos. Sada su već počele suše, ali se nadamo da će biti dobra. Prošle godine smo imali od 500 kila 19 tona prinose. Da bude godina bude pola od te, dobra će biti. Bili smo prezadovoljni i prinosom i cijenom i otkupom“, rekao je Sead i dodao da se isplati organizovana proizvodnja.
„Pored krompira, sijemo dinju, papriku, kupus, luk… Pored toga, imamo i goveda, bikove, muzne krave… Proizvodnja je u globalu teška, čovjek se mora baš potruditi, uložiti maksimum da bi izvukao prinose, a opet sve zavisi od tržišta, od otkupa. Ako je na pijaci dobra cijena normalno i mi ćemo bolje proći, ako je lošija cijena i mi ćemo lošije proći“, objasnio je Sead.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
