Danas je u hotelu “Drina” u Bijeljini održan treći sastanak eksperske grupe za suzbijanje afričke kuge svinja.
Pomoćnik ministra za veterinarstvo, Negoslav Lukić, rekao je da je danas bio veoma produktivan sastanak, te da je donošenje Pravilnika o biosigurnosnim mjerama na farmama svinja radi sprečavanja pojave i širenja zaraznih bolesti veoma značajno kako bi se stvorili preduslovi da proizvođači obnove proizvodnju nakon pošasti koja je nanijela ogromne ekonomske gubitke Republici Srpskoj.
On je podsjetio da je na snazi zabrana useljavanja svinja do 21. marta.
“Kada donosite neku zabranu, ona nikad nije popularna, ali jednostavno moramo razumijeti situaciju u kojoj se trenutno nalazimo i da je afrička kuga nanijela ogromne ekonomske gubitke Republici Srpskoj. Direktni gubici su preko 25 miliona. Republika Srpska, Vlada Republike Srpske i ministarstvo poljoprivrednje su u ovom trenutku uspjeli da iznađu vanredne sredstva i da isplatimo do sad preko 21 milion konvertibilnih maraka. Obzirom da sam pomenuo zabranu, mi u posljednje dvije nedelje aktivno sprovodimo kontrole kako bi ustanovili da li se poštuju mjere zabrane useljavanja svinja na imanjima gdje je bila afrička kuga. Nažalost, svjedoci smo da se ne ponašamo svi dovoljno odgovorno”, rekao je Lukić.
On je istakao da su biosigurnosne mjere jedan od najznačajnijih mehanizama koje farmeri treba da sprovode na svojim farmama kako bi spriječili ulazak virusa afričke kuge svinja.
“Donošenjem ovog Pravilnika se definišu osnovne biosigurnosne mjere kako na komercijalnim farmama, tako i na porodičnim gazdinstvima. Pravilnik je u fazi nacrta i mi ćemo se zaista potruditi da on vrlo brzo ugleda svjetlost dana, obzirom na trenutnu zabranu useljavanja svinja. Ranije je farma bila kao neko sito kroz koje je sve i ulazilo i izlazilo. To u budućnosti neće moći tako da funkcioniše. Moraće da se odrede čiste zone i zone rizika. Farme će morati biti ograđene i prihvatljive su svake ograde koje će biti određene visine. Moram reći da ministarstvo poljoprivrede apsolutno uvažava tradiciju našeg naroda i način držanja svinja na tradicionalan način, a to su individualna gazdinstva. To nećemo zabraniti, ali će se morati poštovati određene biosigurnosne mjere”, kaže Lukić.
Lukić je naglasio da proizvodni troškovi neće biti značajno povećani, ali je važno istaći da će ministarstvo kroz Pravilnik o kapitalnim investicijama ispratiti Pravilnik o biosigurnosnim mjerama i na taj način omogućiti farmerima da unaprijede svoju proizvodnju kroz biosigurnosne mjere.
On je istakao da Pravilnik nije nikakva apstrakcija, vrlo lako ga je ispoštovati, što dokazuje činjenica da farmeri dobar dio mjera već sprovode.
“To su osnovne biosigurnosne mjere koje treba svaki farmer da ispuni i želim iskoristiti priliku i reći da danas na sjednici Vlade je Izmena uredbe gdje će jasno biti definisano da svi oni čije životinje nisu propisno obilježene, životinje bez poznatog porijekla, farmeri čija imanja nisu registrovana u veterinarskom informacijom sistemu, neće u budućnosti imati pravo na nadoknadu štete u slučaju izbijanja afričke kuge svinja”, objasio je Lukić.
Dragan Knežević, direktor veterinarskog instituta Dr Vaso Butozan, istakao je da je cilj donošenja Pravilnika o biosigurnosnim mjerama zapravo potreba da se smanji nivo rizika koji bi doprinio da se smanji rizik od ponovnog ulaska virusa afriške kuge svinja.
“Nije cilj Pravilnika samo isključivo afrička kuga svinja, nego stanje koje mi trenutno imamo na terenu je intenzivno u malom procentu, a ekstenzivno u velikom procentu. 95% naših farmera, odnosno uzgajivača stoke, ekstenzivno drže životinje i radi se o nebranjenom prostoru. Donošenjem ovakvog Pravilnika obezbijećemo da imamo viši nivo biosigurnosti za sve zarazne bolesti, a ne samo afričke kuge svinja”, rekao je Knežević.
On je istakao da su za veterinarski institut izuzetno važni svi poljoprijedni proizvođači, te da žele podržati sve one koji se žele baviti uzgojem svinja.
“Svi koji su se bavili uzgojem svinja do sada, želimo da nastave raditi taj posao, da te mjere ne budu skupe, a da budu učinkovite. Želimo da se obezbedi što bolja primjenjivost ovog Pravilnika, jer kad donosimo mjere moramo uvoditi računa o tome da one budu i primjenjene. Mjere za farme visokog kapaciteta, Pravilnik će predviđati stroge mjere, a kad su u pitanju ekstenzivna gazdinstva, porodična gazdinstva, ići će se na najblažu moguću varijantu koja će dati određene efekte, odnosno dovoljne efekte da se smanji rizik”, objasnio je Knežević.
Drago Nedić, predsjednik ekspertske grupe, istakao je da kada su u pitanju biološke mjere na farmama, one treba da spriječe, ne samo ulazak virusa afričke kuge svinja, nego bilo koje vrste patogena koji mogu napraviti problem na određenim farmama.
“Nama je cilj da promjenimo određene navike, da imamo drugačiji pristup. Ljudima je potrebno, ne samo da spriječe zaraznu bolest, nego da smanje efekte određenih patogena koji umanjuju proizvodnju, smanjuju dobitke, a da kroz promjenu navika dobiju bolje rezultate i bolje efekte. Nama je jako važno da u ovom slučaju budemo partneri farmerima da lakše prebrode ovu krizu. Ovo je jedan problem koji je problem čitave zajednice, čitavog društva, ljudi koji svakodnevno brinu o svojim životnjama, hrane, njeguju”, kaže Nedić.
On je istakao da je svrha Pravilnika da ljudima pomognu da povećaju stepen biološke bezbjednosti na svojim farmama, kako bi se obezbjedila proizvodnja i spriječila šteta.
Nedić kaže da je cilj ministarstva da se Pravilnikom omogući repopulacija na farmama, kao i da se ukaže na to da je potrebno da se vrše promjene.
“Da se razumijemo, ne možemo mi nikome da kažemo da je zaslužan ili da je odgovoran za to što nije imao ili za to što je imao virus. Virus je jedna opasna priča, dolazi i na veliku i na malu farmu, u razvijeni sistem i nerazvijeni sistem, ali je cilj da se smanji unos i širenja virusa i smanje štetne posljedice. Na to moramo da računamo i upravo ćemo na tome raditi u narednom periodu što više”, zaključio je Nedić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
