Posljednji mjesec dana, bio je jako turbulentan u pogledu naglih promjena temperature. Kako je to uticalo na zdravlje ljudi i kako se izboriti sa proljetnim umorom, pričali smo sa dr Srđanom Mijatovićem, doktorom Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Bijeljina.
„Služba hitne medicinske pomoći, samim tim što radi 24 časa, je uvijek tu na usluzi naših sugrađana. Prethodnih mjeseci smo imali značajno veći priliv pacijenata zbog respiratornih infekcija. Te infekcije su u januaru mjesecu očekivano bile prisutne u našem gradu, ali nije bilo očekivano da u februaru mjesecu imamo toliki broj respiratornih infekcija praćenih, pa i sa teškim oblicima, upale pluća. Negdje u tom periodu smo, da kažem, s krajem februara i završili te neke respiratorne infekcije i smanjuje se priliv pacijenata u Službu hitne medicinske pomoći. Sada u ovom periodu, ovih prethodnih desetak dana, zaista nije bilo priliva nekih infekcija velikog broja ljudi u našu Službu. Značajno smo smanjili broj pacijenata, sugrađani manje dolaze, što znači da se ta epidemiološka situacija smirila. Što se tiče temperatura, svakako te nagle promjene nikako nisu dobre za naše hronične pacijente, za mlađe, trudnice, za one koji su operisani i te temperaturne razlike stvaraju, zaista, značajne probleme, prije svega, na kardiovaskularnom sistemu kada je u pitanju krvni pritisak, a može da stvori i neke druge simptome koje se manifestuju na razne načine“, rekao je dr Mijatović za portal Dešavanja u Bijeljini.
Proljetni umor je skup simptoma koji se javlja, najčešće, sredinom marta pa negdje do sredine aprila, a može trajati i značajno duže.
„Proljetni umor nije bolest, to je neko fiziološko stanje. Prema nekim istraživanjima kaže se da svaki čovjek, otprilike, jednom u svom životu ima simptome proljetnog umora. Uzrok proljetnog umora je najčešće hormonski disbalans, zato što mi izlazimo iz zimskog perioda kada je noć bila duža negoli dan i ulazimo u proljetni period kada dođe do produžavanja dana, povećanja količina sunčeve svjetlosti i disbalans između hormona melatonina koji se pojačano luči noću i u tami i u zimskom periodu i proljetnog serotonina, hormona sreće. U tom disbalansu i naglom prelazu dolazi do stvaranja tih problema koje se nazivaju moderno proljetni umor“, objasnio je dr Mijatović.
Kako kaže, u proljetnom umoru veoma je značajno da se manifestuje opštom slabošću organizma, a bitno je da se odredi, odnosno prati, unos vitamina C, B, D, magnezijuma i željeza.
„Osnovni simptomi proljetnjog umora su umor, slabost, malaksalost, vrtoglavica, glavobolja, poremećaj apetita, bezvodnost, promjene raspoloženja. To su neki osnovni simptomi koji su vezani za proljetni umor. Zimski period donosi određenu vrstu prehrane koja je, svakako, različita od prehrane koja se koristi u proljetnom periodu. Zimi se hrana drugačije i termički obrađuje, više se vremena provodi u kući, nismo izloženi sunčanoj svjetlosti, sve su to neki od razloga koji mogu dovesti do toga da sa pojamom toplog vremena i lijepog vremena razvija se simptomatologija proljetnog umora. Znamo da hrana je zimi značajno teža i komplikovana, termički je drugačije obrađena, a proljeće donosi svakakve mogućnosti, veliku količinu voća i povrća, raznovrsnog voća i povrća koji može i značajno doprinijeti i regulisati promjene koje stvara taj prelaz od zime ka proljeću. U posljednje vrijeme česti su stručnjaci koji navode i vremensku promjenu u smislu promjene sata, koja nam slijedi za desetak dana, gdje kažu da organizam treba pripremati sedam dana za tu promjenu vraćanja sata“, istakao je doktor.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
