Pravoslavni vjernici obilježavaju danas Veliki petak, stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti.

Na Veliki petak Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu.

Veliki petak je dan najveće hrišćanske žalosti. Obilježava se strogim postom, uzdržavanjem od veselja i proslava.
Na Veliki petak ne zvone zvona, jer su ona simbol radosti.

Večernjim bogosluženjem obilježava se vrijeme smrti i skidanje sa krtsa tijela Gospodnjeg. Sveštenici iznose plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve. Plaštanica se zatim polaže ispred oltara, a vjernici dolaze na cjelivanje.

Veliki petak je dan žalosti ali i uvod u najradosniji praznik – Vaskrs, koji simbolizuje pobjedu života nad smrću.

Običaji i vjerovanja
Najpoznatiji običaj na Veliki petak je farbanje Vaskršnjih jaja.

Domaćica prvo farba jedno, crveno jaje, „čuvarkuću“, koje će čuvati do sljedećeg Vaskrsa, a prvo jaje od prethodne godine treba da zakopa u zemlju, kako bi bila plodna i donijela sreću domaćinima.

Na Vaskrs ukućani prvo treba da pojedu po jedno jaje, pa tek onda da se posluže ostalom hranom.

Postoji vjerovanje da će djevojke koje na današnji dan ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža.

Kuću valja pomesti metlom, a zatim je baciti i sa njom i sva zla iz kuće.
U nekim mjestima poštuje se običaj vezivanja kose djevojčicama pod vrbom, kako bi brzo izrasla.
 
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
 
 
 

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име